BEOGRAD, 24. listopada (Hina) - Jugoslavija ima najbolje odnose s "otpadnicima" međunarodne zajednice, koji se "međusobno pomažu u uzaludnom prkošenju svijetu", ocijenio je prof. Vojin Dimitrijević u izjavi koju je prenio beogradski
tjednik "Blic" od nedjelje.
BEOGRAD, 24. listopada (Hina) - Jugoslavija ima najbolje odnose s
"otpadnicima" međunarodne zajednice, koji se "međusobno pomažu u
uzaludnom prkošenju svijetu", ocijenio je prof. Vojin Dimitrijević
u izjavi koju je prenio beogradski tjednik "Blic" od nedjelje. #L#
"SRJ više ne uživa nikakav ugled u svijetu zbog unutarnjeg
sustavnog negiranja demokracije i ljudskih prava i zbog vanjske
politike utemeljene na nametanju vlastite 'istine'", ocijenio je
Dimitrijević, dodajući kako predsjednik Slobodan Milošević i oni
koji ga okružuju, uzalud čekaju "promjenu odnosa snaga u svijetu".
"Miloševićeva diplomacija se sada svodi na očekivanje čuda:
umjesto Clintona doći će 'neki dobar američki predsjednik', Rusi će
oboriti Jeljcina i doći će Zjuganov. Ova diplomacija nema plan što
učiniti ako se to čudo ne dogodi, kao što se neće dogoditi", ističe
Dimitrijević.
Predstavnici vlasti stalno ističu da se međunarodni položaj
Jugoslavije stalno poboljšava, da je sve više onih u svijetu koji
pokazuju razumijevanje za probleme SRJ, pružaju potporu i osuđuju
onaj dio međunarodne zajednice koji je Jugoslaviji nametnuo
"nepravedne" sankcije i na kraju je bombardirao.
Analitičari i oporbeni kritičari vlasti tvrde pak da Jugoslavija
tone u sve veću izolaciju, da s njezinim državnim dužnosnicima
nitko u svijetu više ne želi razgovarati, da oko 300 osoba na
odgovornim mjestima u državi i društvu ne može dobiti ulazne vize za
zemlje EU i SAD, da su četvorica najaviših državnih dužnosnika, na
čelu s predsjednikom SRJ Slobodanom Milošvićem , optužena pred
Haškim sudom za ratne zločine.
Sa svijetom, i to onim najutjecajnijim dijelom, komuniciraju
oporbene stranke i nevladine udruge. Stoga se u Beogradu sve više
govori o "paralelnoj diplomaciji", koja sve više od državnih tijela
preuzima odgovornost za vanjsku politiku.
Poslije ovogodišnjeg zasjedanja Generalne skupštine UN,
jugoslavenski ministar vanjskih poslova Živadin Jovanović podnio
je izvješće u kojemu se pozitivno ocjenjuju rezultati
jugoslavenske vanjske politike. Istodobno je u SAD-u boravio
savjetnik predsjednika Srpskog pokreta obnove Ognjen Pribićević,
koji je izjavio da se Jovanović sastao s predstavnicima zemalja "za
koje ovdje većina nije ni čula".
Pribićević je pak razgovarao s američkim predsjednikom Billom
Clintonom i s visokim dužnosnicima u State departmentu. On tvrdi da
je oporba potpuno preuzela vođenje vanjske politike i to dokazuje
brojnim susretima čelnika oporbenih stranaka s američkim i
europskim državnicima na visokoj razini.
O međunarodnoj izolaciji jugoslavenskih vlasti svjedoči i
diplomatski sastav u Beogradu. SRJ ima diplomatske odnose s 56
država, od kojih s 39 na razini veleposlanika, dok s ostalima na
razini otpravnika poslova. U Beogradu su, primjerice,
veleposlanici Kine, Rusije, Bjelorusije, Libije, Kube, Iraka,
Sjeverne Koreje, ali nema diplomatskih predstavnika SAD-a,
Francuske, Njemačke, Velike Britanije s kojima je SRJ prekinula
diplomatske odnose zbog bombardiranja. Dolazak novog iračkog
veleposlanika danima je bila glavna vijest u državnim medijima. U
priopćenjima o njegovim susretima s državnim dužnosnicima isticana
je "zajednička borba protiv američkog hegemonizma".
(Hina) bs rb