ZAGREB, 22. listopada (Hina)- Moždani udar na prvom je mjestu uzroka invalidnosti, te je treći najčešći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Kako je upravo prevencija osnova suvremenog pristupa liječenju moždanog udara, prvi Kongres Hrvatskog
društva za prevenciju moždanog udara (HDPMU) pokušat će osvijestiti pučanstvo da promjenom načina života smanji rizik obolijevanja od te bolesti, ističe u predgovoru Zbornika radova Kongresa predsjednica HDPMU-a Vida Demarin.
ZAGREB, 22. listopada (Hina)- Moždani udar na prvom je mjestu
uzroka invalidnosti, te je treći najčešći uzrok smrtnosti u
Hrvatskoj. Kako je upravo prevencija osnova suvremenog pristupa
liječenju moždanog udara, prvi Kongres Hrvatskog društva za
prevenciju moždanog udara (HDPMU) pokušat će osvijestiti pučanstvo
da promjenom načina života smanji rizik obolijevanja od te bolesti,
ističe u predgovoru Zbornika radova Kongresa predsjednica HDPMU-a
Vida Demarin.#L#
Kongres traje od 21. do 24. listopada, a suorganizirali su ga
Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara, Akademija
medicinskih znanosti Hrvatske i zagrebačka Klinička bolnica
"Sestre milosrdnice".
Nakon što je u protekla dva desetljeća u razvijenim državama
zabilježen pad smrtnosti od moždanog udara, u ovom desetljeću i
učestalost i smrtnost od moždanog udara ponovno su se povećale.
Doktorica Demarin kao posebno zabrinjavajući izdvaja podatak o
povećanoj učestalosti moždanog udara u mlađoj populaciji, jer čak
46 posto zabilježenih slučajeva otpada na osobe između 45 i 59
godina starosti. Otprilike trećina bolesnika podlegne moždanom
udaru, trećina ostaje trajno ovisna o tuđoj pomoći, a tek se trećina
oporavi. Kako su i kod onih bolesnika koji se oporave posljedice
udara, poput poteškoća u govoru, gubitka pamćenja i emocionalne
labilnosti, dosta česte, moždani udar, zbog posljedica koje
ostavlja na bolesnikovu obitelj, prerasta u problem društva u
cjelini.
Jedan je od čimbenika koji povećavaju rizik moždanog udara i
povišeni arterijski tlak od kojega u Hrvatskoj boluje oko 500
tisuća ljudi. Zvonko Rumboldt, iz Klinike za unutarnje bolesti
splitskog medicinskog fakulteta, tim pacijentima preporuča
prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine i redovitu
tjelovježbu kao opće mjere smanjenja rizika od obolijevanja.
Moždani udar je hitno stanje pa bolesnici zahtijevaju hitno
zbrinjavanje. Odmah nakon stabilizacije njihova stanja, tvrde Ivan
Dubroja i Žarko Bakran iz Specijalne bolnice za medicinsku
rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama, trebalo bi početi s
rehabilitacijom bolesnika. Tri su osnovne rehabilitacijske
skupine: fizikalna, radna i govorna rehabilitacija. Uspjeh ovisi o
težini udara te o prethodnom zdravstvenom stanju bolesnika. U
posljednje vrijeme u rehabilitaciju bolesnika uvodi se
akupunktura.
Slava Podobnik-Šarkanji iz Kliničke bolnice "Sestara milosrdnica"
iznijela je podatak da su se bolesnici, koji su uz uobičajeno
fizikalno liječenje primali i akupunkturu, bolje oporavili u
smislu obnavljanja motornih funkcija. A kako bi prilagodba
bolesnika i njegov povratak u svakodnevni život bili što
uspješniji, sudionici Kongresa naglasili su važnost uključivanja
psihijatara u proces liječenja.
(Hina) mit gk