RAČAN I BUDIŠA NA SEMINARU O HRVATSKOJ U LONDONU

LONDON, 21.listopada (Hina) - Boraveći u radnom posjetu u Londonu, čelnici oporbenog dvojca Dražen Budiša i Ivica Račan izložili su kao govornici-gosti britanskog Kraljevskog instituta za međunarodne odnose (Royal Institute of International Affairs) na seminaru o Hrvatskoj u srijedu navečer svoja viđenja o budućnosti naše zemlje.#L# Upitani da se očituju o uvjetima za pregovore o pridruživanju koje je u govoru (održanom pred Europskim parlamentom u Bruxellesu 13. listopada ove godine) o proširenju EU predsjednik komisije Romano Prodi stavio pred zemlje takozvanog zapadnog Balkana, Budiša je rekao kako se Prodijeva izjava "temelji na jednom dijelu Pakta o stabilnosti". Budiša je kazao da se on i Račan "ne slažu da se u okviru Pakta o stabilnosti svara posebna asocijacija za zemlje zapadnog Balkana, nego da sve zemlje, koje ulaze u Pakt imaju jednaka prava". "Ne vidimo razloga zašto bi s nekima, primjerice Albanijom, bolje surađivali nego sa Slovenijom", rekao je Budiša. Budiša je komentirao citirani odlomak iz Prodijevog govora, u kojem je potonji iznio kako Europska unija od Albanije i država slijednica bivše Jugoslavije, bez Slovenije - pored općih kriterija - zahtjeva da "stvarajući zonu slobodne trgovine, moraju provoditi program regionalne gospodarske integracije, koji bi doveo do carinske unije, kao prvog koraka ka pristupanju". "Ja se nadam da će se ideja o zapadnom Balkanu izgubiti te da se taj dio neće ni izgrađivati", rekao je Budiša. Šef Socijaldemokratske partije Hrvatske Ivica Račan dodao je kako je on podržao ideju o Paktu o stabilnosti, te da u njemu, "ako se sadržajno bude razvijao" vidi šansu za Hrvatsku, posebno na području gospodarske suradnje. "Naše dvije stranke nisu za one oblike suradnje, koji bi vukli u neku jugo-integraciju", rekao je Račan. U svijetlu Prodijeva govora, o politici Europske unije prema Hrvatskoj, britanski veleposlanik u Zagrebu Colin Munro, sudjelujući u seminaru, rekao je kako "u Hrvatskoj izjave bivaju često pogešno tumačene". On je rekao da je Prodi imao na umu da je najvažnije "unaprijediti stabilnost gospodarskom suradnjom". Kao primjer o kakvoj integraciji je riječ Munro je naveo povjesni primjer "Zajednice za ugljen i čelik" iz koje je nastala EU. Međutim britanski veleposlanik bio je izričit kada je rekao kako njegova vlada "podupire razvijanje političkih i gospodarskih spona" između država slijednica bivše Jugoslavije i Albanije. "To je prihvatljiv model, i to je jedan, kakvog mi želimo vidjeti na područjima bivše Jugoslavije i Albanije", rekao je Munro. Kao razlog zašto Slovenija nije obuhvaćena tim "modelom", Munro je rekao kako je ta zemlja članica CEFTA-e i time vezana ugovorom s Europskom unijom. Upitan znači li to da će Europska unija promijeniti svoju politiku prema Hrvatskoj, ako ona postane članicom CEFTA-e, Munro je rekao kako je to "tehničko pitanje", vezano na to što će se dogoditi s CEFTA-om, jer će se njezine članice pridružiti Europskoj uniji. U pitanju budućnosti Bosne i Hercegovine i Daytonskog sprazuma, Budiša je rekao kako "onaj tko dovodi u pitanje sadašnji aranžman stvara ozbiljne sigurnosne probleme". On je međutim ocijenio da će dugoročno morati doći do promjena u mirovnom sporazumu, tako "da sva tri naroda budu konstitutivna na području cijele Bosne i Hercegovine". Uvjeren da će oporbeni dvojac pobjediti na parlamentarnim izborima, a s predsjednikom HDZ-a Franjom Tuđmanom kao predsjednikom države, Budiša je rekao kako Hrvatsku "čeka kohabitacija na hrvatski način, za koju zapravo nitko ne zna kako će se ona ostvariti". Račan je pak ponovio optužbe na račun vladajuće stranke te rekao kako je kontrola nad televizijom "u ovom trenutku središnji politički problem u Hrvatskoj". Tome je Račan dodao kako je "danas počela politička borba" za ustavni sud, kojem će prema njegovom sudu, ako dođe do kohabitacije, pripasti "važna uloga" arbitra u sporovima između predsjednika države i šefa vlade. Budiša i Račan najavili su nadalje, u slučaju svoje izborne pobjede, "drastično smanjenje plaća" državnih dužnosnika i "rezanje" državnog proračuna i do 20 posto. (Hina) miz sb