ŽENEVA, 21. listopada (Hina/AP) - Gradovi među kojima su New York i Tokio mogli bi biti potopljeni, velike dijelove Latinske Amerike pogodit će suša, a australski veliki koraljni greben mogao bi biti uništen, ako se nešto ne učini
kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje, upozorava "World Wildlife Fund for Nature".
ŽENEVA, 21. listopada (Hina/AP) - Gradovi među kojima su New York i
Tokio mogli bi biti potopljeni, velike dijelove Latinske Amerike
pogodit će suša, a australski veliki koraljni greben mogao bi biti
uništen, ako se nešto ne učini kako bi se zaustavilo globalno
zagrijavanje, upozorava "World Wildlife Fund for Nature". #L#
Ekolozi od vlada koje će se sljedećeg tjedna sastati u Njemačkoj
zahtijevaju da poštuju obećanja koja su već prije dale o
smanjivanju količine ispuštenog ugljičnog dioksida - jednoga od
glavnih stakleničkih plinova - primjenom oštre politike štednje
energije.
"Danas je sve više dokaza o tome da se naš planet zagrijao tijekom
posljednjih 200 godina", ističe se u izjavi WWF-a. "Ne poduzmemo li
nešto, tijekom sljedećeg stoljeća klima na zemlji mogla bi postati
toplija od bilo koje klime u kojoj je živjela ljudska vrsta."
Zbog globlanoga zatopljenja, upozorava WWF, ugrožene su brojne
vrste poput kineskoga velikog pande i arktičkoga polarnog
medvjeda.
WWF je od Odsjeka za proučavanje klime na Sveučilištu East Anglia
naručio izradu različitih scenarija promjene klime tijekom
sljedećih nekoliko desetljeća.
Predviđa se porast razine mora između 2,5 cm i 10 cm u desetljeću. U
tom bi slučaju američkim gradovima poput New Yorka, Bostona,
Baltimorea i Miamia prijetila poplava. A ugroženi bi bili - među
ostalima - i japanski gradovi poput Tokia i Osake.
Veliki dijelovi Amazone bili bi izloženi još većoj prijetnji od
šumskih požara. Suša bi mogla pogoditi Argentinu, južni Meksiko i
srednju Ameriku. Sve više temperature mora do 2010. ugrozile bi
australski koraljni greben.
Znanstvenici se uglavnom slažu s tim da temperatura raste, a 1998.
godina bila je dosad najtoplija. Njihovo se mišljenje, međutim,
razlikuje kad je posrijedi pitanje koliko je čovjek za to kriv.
"Iako se još ne može sa sigurnošću tvrditi koliko je čovjek kriv za
globalno zatopljenje, jasno je da se planet ne bi tako brzo
zagrijavao kad ljudi ne bi svake godine u atmosferu ispustili 6,8
milijardi tona ugljika", izvješćuje WWF.
(Hina) dgk dgk