RFI 20. X. TISAK

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 20. X. 1999. Iz tiska Članak iz Haaga u 'Liberationu' opisuje zabrinutost optužbe Međunarodnoga suda za zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije, nakon što je jučer sudsko vijeće oslobodilo Gorana Jelišića optužbe za genocid. Jelišić je zapovijedao logorom Luka kraj Brčkog i sam priznaje da mu je nadimak 'srpski Adolf'. Iako je sudsko vijeće prihvatilo optužbe protiv Jelišića za počinjene zločine protiv čovječnosti, predstavnik za tisak novoimenovane tužiteljice Carle Del Ponte drži, po pisanju 'Liberationa', da je odbacivanje optužba za genocid opasna odluka. Sudsko je vijeće objašnjava činjenicom da tužba nije mogla dokazati da je optuženi imao namjeru uništiti pripadnike nacije, vjere ili rase. Vijeće prihvaća dokaze optužbe da je Jelišić počinio zločine, između ostalog ubojstvo 12 osoba, ali drži da ta činjenica nije dovoljna da dokaže da je Jelišić imao namjeru počiniti genocid i da je bio svjestan da sudjeluje u njemu. 'Liberation' ističe da se još ne zna hoće li se optužba žaliti na jučerašnju odluku. Što se tiče optužba za zločin protiv čovječnosti, presuda se očekuje u Haagu za nekoliko tjedana. U 'Le Figarou' predsjednik međunarodne humanitarne organizacije 'Svjetski liječnici' zalaže se za preispitivanje ponašanja međunarodne zajednice pred patnjama stanovništva. Navodeći primjere Kosova, Istočnog Timora i Čečenije, on traži promjenu procedure odlučivanja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u slučajevima kada drži da je potrebno povrijediti poštovanje državnog suvereniteta, a sve to da bi se izbjeglo povođenje za trenutnim interesima nekih zemalja. Također se zalaže za uspostavu međunarodnoga kodeksa i međunarodnih norma koje bi omogućile u kriznim područjima poduzimanje vojnih, ali i isključivo preventivnih akcija, kao što je pomoć u gospodarskom razvoju i razvoju pravne države. Za promjenu ponašanja europskih zemalja pred krizama sličnim kosovskoj, založio se jučer u Strasbourgu francuski predsjednik Jacques Chirac u govoru na 45. zasjedanju glavne skupštine Atlantskog saveza. Došao je trenutak da Europska unija i njezina tijela ojačaju vojnu moć da bi mogla reagirati kad je god i gdje je god to potrebno, s Atlantskim savezom ili bez njega, rekao je Chirac. Riječi su posljedica iskustva stečenog tijekom kosovske krize, zaključuje 'Le Figaro'. Kao dokaz spominje jučer izraženu želju francuskoga Predsjednika da već postojeći europski korpus preuzme ulogu KFOR-a. To bi se moglo dogoditi za godinu dana, nadaju se u francuskom predsjedništvu republike, piše u današnjem članku 'Le Figaroa'. Ali želja francuskog vrha nailazi na neodlučnost Velike Britanije. Tony Blair odbija se u pitanju obrane odlučiti između Europe i Sjedinjenih Američkih Država, piše 'Le Figaro'. Razlog nudi sam britanski premijer u proglasu 'Živio euro', koji objavljuje današnji 'Liberation'. Savez Velike Britanije sa Sjedinjenim Američkim Državama jača Veliku Britaniju, piše Blair, baš zato što je ona most između dviju velikih cjelina: Europe i Sjedinjenih Američkih Država. Samostalni europski sustav obrane se u Blairovu tekstu nikako ne spominje. Od konkretnih mjera britanski premijer se zalaže da njegova zemlja prihvati zajedničku europsku valutu, i to pod određenim uvjetima. Blair u proglasu zapravo otvara domaću kampanju Britanije u Europi, tijekom koje britanski premijer želi okupiti sve proeuropski orijentirane političke struje u zemlji, desne i lijeve, nakon što je euroskepticizam postao gotovo službena doktrina oporbe britanskih konzervativaca. Zajednička akcija svjetskih sila je tema i dvodnevnog sastanaka ministara unutarnjih poslova i pravosuđa skupine G-8, sedam najrazvijenih zemalja svijeta i Rusije, sastanka koji se upravo završio u Moskvi. Osmorica istražuju mogućnost suradnje u borbi protiv organiziranoga međunarodnog kriminala, 'tamne strane procesa globalizacije', kako se naziva u priopćenju objavljenom na početku skupa. Izvjestitelj iz Moskve ne može izdržati, a da se ne podsmjehne činjenici da se o organiziranom kriminalu raspravlja u zemlji koju potresaju financijski škandali, u kojoj su, prema različitim glasinama, upleteni najbliži suradnici predsjednika Jeljcina i širi krug vlastodržaca. Ali u Moskvi se razgovaralo ispod službene fotografije Borisa Jeljcina, kako se vidi na fotografiji u današnjem 'Le Figarou', a i ne treba politizirati korupciju i pranje prljavog novca, kako je jučer na početku sastanaka upozorio premijer Vladimir Putin. Ruske vlasti vide u sastanku ponajprije izglede da opravdaju pred svjetskim silama antiterorističku akciju svoje vojske u Čečeniji, piše iz Moskve dopisnik 'Liberationa'. I ne samo da opravdaju, nego i da u borbi protiv čečenskog terorizma dobiju međunarodnu potporu, kako je rekao Putin. Francuska osuđuje terorizam i ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet Rusije, prenosi 'Le Monde' ocjenu ministra vanjskih poslova, jednog od sudionika moskovskoga sastanka, ali ostaje zapitana nad sredstvima borbe kojima se ruske vlasti služe u Čečeniji. Ministar je ruskim novinarima rekao da bi Rusija morala voditi računa kako njezine akcije dočekuju u svijetu. Novinar zaključuje da francuski ministar položaj prema vojnoj intervenciji u Čečeniji svodi na lekciju o propagandi, podsjećajući istodobno na oštru osudu akcije ruske vojske koju je izrekla europska skupština. (RFI)