ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Republika Hrvatska spremna je u bilo kakvom obliku prihvatiti dogovor EU i SAD-a o reguliranju trgovine audiovizualnim djelima, što je preduvjet završetka ukupnih pregovora o ulasku Hrvatske u članstvo
Svjetske trgovinske organizacije (WTO).Ministar gospodarstva Nenad Porges i voditelj Vladina pregovaračkog izaslanstva, pomoćnik ministra gospodarstva Neven Mimica, pojašnjavaju da je važeća hrvatska ponuda i SAD-u i EU-u izrađena u pokušaju pomirbe europskog opredjeljenja i istodobnog zadovoljavanja dijela komercijalnih interesa, koji se u tom području ne mogu zanemariti.
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Republika Hrvatska spremna je u bilo
kakvom obliku prihvatiti dogovor EU i SAD-a o reguliranju trgovine
audiovizualnim djelima, što je preduvjet završetka ukupnih
pregovora o ulasku Hrvatske u članstvo Svjetske trgovinske
organizacije (WTO).
Ministar gospodarstva Nenad Porges i voditelj Vladina
pregovaračkog izaslanstva, pomoćnik ministra gospodarstva Neven
Mimica, pojašnjavaju da je važeća hrvatska ponuda i SAD-u i EU-u
izrađena u pokušaju pomirbe europskog opredjeljenja i istodobnog
zadovoljavanja dijela komercijalnih interesa, koji se u tom
području ne mogu zanemariti.#L#
U dužem, danas objavljenom Pojašnjenju uz pitanja uređenja
trgovine audiovizualnim djelima, kao uvjetu za ulazak Hrvatske u
WTO, Porges i Mimica podsjećaju da je Hrvatska jasno i
transparentno napisala u svojoj ponudi kako će u politici zaštite
kulturnoga identiteta provoditi sve ono što provode i članice EU,
sukladno strategijskom cilju pridruživanja EU. Time je stvorena
mogućnost da se u praksi, u nacionalnom zakonodavstvu, provede sve
ono što je potrebno za preuzimanje propisa EU u budućnosti radi
zaštite hrvatskih kulturnih interesa, poglavito u proizvodnji i
prikazivanju filmova i drugih audiovizualnih djela. Hrvatska
ponuda, nastavljaju Porges i Mimica, osigurava provođenje
Konvencije Vijeća Europe o prekograničnoj televiziji, koja teži
pretežito europskom sadržaju TV programa, osim u dijelu dnevno-
informativnog, sportskog, oglasnog i teletekst programa, a
omogućava i pristup europskim fondovima za poticanje suradnje u
koprodukciji europskih filmova. "Da je hrvatska ponuda po sadržaju
europski usmjerena najbolje svjedoči podatak da ju je bilo spremno
prihvatiti 14 od 15 članica EU, dok je samo Francuska, i to u
posljednjem trenutku, izašla sa stavovima koji su onemogućili
postizanje konsenzusa u EU o hrvatskoj ponudi za uređivanje
trgovine audiovizualnim djelima", stoji u pojašnjenjima.
Podsjeća se da članice WTO-a u pregovorima u tzv. urugvajskoj rundi
(1986-1994) nisu uspjele postići suglasnost o tome da se
audiovizualne usluge izričito stave u nadležnost WTO-a, pa je to
pitanje "prešutno" ostalo izvan obuhvata obvezujućih ugovora
dogovorenih u WTO-u. SAD je zastupao stanovište da i audiovizualne
usluge trebaju slijediti opći trend liberalizacije, a EU, držeći da
je riječ o kulturnom dobru, da se za njih ne utvrđuju opća pravila
koja bi uredila obvezujući način postupanja svih članica WTO-a na
tom području.
Nakon urugvajske runde, u pregovorima o prijamu novih članica u
WTO, to se pitanje pojavilo ponovno kao jedna od najvećih prepreka
bržem širenju članstva WTO-a.
Francuska je u hrvatskom pristupu "vidjela teoretsku mogućnost" da
se samo zbog toga što jedna europska zemlja ima u svom WTO dokumentu
upisane obveze pod poglavljem 'audiovizualne usluge', to uzme kao
presedan po kojem bi se onda, nakon nove runde globalnih pregovora u
WTO-u, to pitanje možebitno uvelo pod okrilje WTO regulative.
Time bi se možebitno uredilo da se i za druge europske zemlje
najprije stvori obveza pisanoga izjašnjavanja o politici koju će
provoditi u trgovini audiovizualnim djelima, a onda možebitno i
uvedu neka zajednička pravila koja bi dovela do nužnosti da se tako
upisane obveze mijenjaju te odstupe od sadašnjeg europskog
koncepta. "Takva zabrinutost Francuske očito je vrlo hipotetske
prirode i nema, međutim, nikakve pravne i proceduralne temelje u
pravilima i praksi WTO-a", smatraju Porges i Mimica.
Francusko odbijanje hrvatske ponude, ne doživljavamo ni kao povod
za davanje konačnog suda o tome je li Hrvatska preuzela "američki
koncept" audiovizualnih usluga, a niti kao "sretnu okolnost u kojoj
nas Francuska štiti od prihvaćanja nečega što bismo mi sami trebali
odbiti". "Očito je da je i Hrvatska uhvaćena i zadržana u prostoru
neriješenih globalnih pitanja koja nisu razriješena u sustavu WTO-
a", ocjenjuju Porges i Mimica.
Stoga će se dogovor o mogućem načinu uređivanja pitanja
audiovizualnih usluga u zemljama koje pristupaju WTO-u, pa tako i
Hrvatske, morati tražiti i naći u kompromisu koji u izravnim
pregovorima trebaju postići glavni zagovornici dvaju
suprotstavljenih pristupa. Za pretpostaviti je da ni SAD-u niti EU-
u nije u interesu zaoštravanje tog pitanja u postupcima ulaska
novih članica u WTO, a samo mjesec i pol dana prije ministarske
konferencije WTO-a u Seattleu, koja će biti pravo mjesto i vrijeme
za donošenje definitivnih odluka o načinu uključivanja pitanja
audiovizualnih usluga u sustav WTO-a, smatraju u Ministarstvu
gospodarstva.
(Hina) kg/db ds