RDW 18. X. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 18. X. 1999. Pregled tiska Njemački tisak danas analizira zaključke sastanka na vrhu šefova država i vlada zemalja članica Europske unije, održanog u finskom Tampereu. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' bilježi da su državnici EU-a zakoračili na novo područje integracijske politike. Nakon ukidanja međusobnih granica, uvođenja zajedničke valute, eura, i zaključenja zajedničke sigurnosne i obrambene politike, do 2004. godine bi trebao početi funkcionirati i zajednički pravni sustav. Dok robe i usluge u Uniji već od 1993. godine slobodno prometuju iz jedne u drugu državu, policijske i pravne vlasti moraju i dalje živjeti s 15 različitih pravnih tradicija i sustava. Zajedničko tržište je uspostavljeno u samo nekoliko godina, donošenjem oko 300 propisa EU-a. A mnogostrukost pravnih sustava onemogućuju djelotvornnu suradnju euro-partnera. I sve dok u područjima unutarnje i sigurnosne politike ostane na snazi princip konsenzusa, program iz Tamperea neće postati stvarnost, smatra 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'. Duesseldorfski dnevnik za gospodarska pitanja 'Handelsblatt' piše da ujedinjavanje pravnog sistema neće ići tako lako kao što je to bilo sa stvaranjem zajedničkog tržišta. Otpori sada rastu prvenstveno što se tiče zaštite unutarnje sigurnosti nacionalnog teritorija. Pravni sustavi u zemljama članicama EU-a rezultat su stoljetnoga pravnog razvoja. Iako se radi o europskom kulturnom području, pojedini nacionalni ustavni sudovi posve drugačije donose određene odluke. A takve se razlike mogu prevladati samo uz pojačani oprez. 2004., kako to predviđa dogovor iz Finske, trebao bi početi funkcionirati zajednički pravni sustav. To vjerojatno neće biti moguće ostvariti. Povjerenstvo Europske unije bi do kraja iduće godine trebalo izići sa svojim prijedlozima. A onda ih Europsko vijeće mora analizirati, a sve to traje jako dugo... Žalosno je što u Tampereu nije postignut nikakav konkretan plan s terminima ostvarenja ove zamisli, zaključuje duesseldorfski 'Handelsblatt'. O međusobnim razlikama u europskoj obitelji oko pitanja dodjele azila, 'Koelner Stadt-Anzeiger' piše da su se Francuzi i Britanci prvi oduprli uspostavi zajedničkog prava za dodjelu azila na koji bi se mogli pozivati useljenici u Uniju. Pariz i London i dalje žele sami odlučivati kako će se odnositi spram nepoželjnih doseljenika. Oni imaju ionako dovoljno problema s integracijom stanovnika iz njihovih bivših kolonija. Upravo u Francuskoj ovom temom dominiraju desničari. Zato se premijer Jospin zalaže za slabašno formuliranje 'postepenog usklađivanja' prava na azil, što ne obvezuje ni na što... Iskrenije bi bilo reći: i dalje ćemo raditi kao što smo radili do sada, smatra 'Koelner Stadt-Anzeiger'. Na sastanku u Finskoj je sudjelovao i savezni kancelar Gerhard Schroeder. O padu njegove popularnosti piše berlinski 'Neues Deutschland', koji se pita hoće li se kancelar Schroeder sada konačno probuditi nakon loših rezultata svih anketa, prema kojima njegov prethodnik Kohl vodi po popularnosti ispred Schroedera. Moguće je da će kancelar, pitanje je samo koje, povući i određene pouke. Politiku neoliberalizma i njezine pristaše u redovima socijaldemokrata kancelar je nadomjestio apelima birača, nastupajući na televiziji ili na kongresu sindikalaca. Ali on i dalje, unatoč neispunjenim izbornim obećanjima, nije promijenio apsolutno ništa u svojoj politici. Nisu dovoljne njegove lijepe riječi, već jedna bolja politika. Dovoljno je reći da je stopa nezaposlenosti godinu dana nakon promjene vlade i dalje ista, ako ne i viša, zaključuje 'Neues Deutschland'. A o krizi koja se očituje u redovima manjeg koalicijskog partnera, Saveza90/Zelenih, nakon stranačkog kongresa 'General Anzeiger' iz Bonna primjećuje da je samospoznaja iskrena. Zeleni otvoreno pričaju o krizi. Na malom stranačkom kongresu u Magdeburgu oni uopće nisu pokušali uljepšavati stvari. Zeleni su imali već dosta kriza tijekom svog postojanja. No nijedna nije prijetila njihovoj opstojnosti tako kao ova. Njihov je problem još veći kada znamo da oni ne mogu naći put iz provalije. Njihova bezizglednost je trodimenzionalna: Zeleni su bespomoćni, nemaju nekoga tko bi ih sada predvodio, a niti imaju ideje za oporavak. Stranka se nalazi pod velikim pritiskom da opet postane prepoznatljiva, ne želeći pritom izgubiti vlastiti identitet. Samo će ih uspjeh učiniti privlačnim kod birača. Zato bacaju karte na napuštanje uporabe atomske energije u Njemačkoj. Ako u tome ne uspiju, u vladajućoj koaliciji nemaju budućnosti, zaključuje nimalo ugodnu stvarnost njemačke stranke Zelenih bonnski 'General Anzeiger'. (RDW)