US 18. X. IHT EU KONFERENCIJA

ci SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 18. X. 1999. Europska unija određuje zajedničku politiku o pitanju kriminala i izbjeglica "Europska se unija dogovorila o okosnici zajedničke sudske politike i politike useljavanja, kojom namjerava zagorčati život organiziranim kriminalcima i omogućiti pravedniji tretman izbjeglica", piše Barry James. "Nakon dva dana razgovora između vladinih vođa, finski je premijer Paavo Lipponen, sadašnji predsjednik Europske unije, rekao da je dobrim dijelom postigao svoj cilj stvaranja 'unije slobode, sigurnosti i pravde' u Europi, iako je dosta posla ostalo u polju uspostavljanja suradnje između policije i sudstva. (...) Lipponen je rekao da su se vođe na sastanku složili o tri koraka s ciljem međusobnog približavanja Europe: Uvesti zajedničku politiku azila i migracije 'koja osigurava da se nitko ne šalje natrag tamo gdje ga čeka progon.' Dati onima koji imaju azil isti status u svakoj zemlji Europske unije. Dati legalnim stanovnicima iz treće zemlje koji imaju državljanstvo većinu prava koja uživaju ostali građani. Radi se o mjerama zaštite; Lipponen je rekao da bi one uključivale pravo glasa i kandidiranja na mjesnim izborima. Uspostaviti sustav za upravljanje migracijom, sa zakonima za smanjenje krijumčarenja ljudi i trgovine ženama i djecom u lancima prostitucije. Olakšati pristup građana pravdi i pravnoj pomoći u zemljama Europske unije koje nisu njihove vlastite. Promicati zajedničko priznavanje sudskih odluka, bilo građanskih ili kaznenih, i ukloniti postupke izručenja u korist jedostavnog uhićenja i vraćanja. Početi borbu u cijeloj Europskoj uniji protiv organiziranog i prekograničnog kriminala. Borba protiv kriminala uključivala bi osnivanje zajedničkih istražnih timova i davanje više odgovornosti novoj europskoj policijskoj agenciji, Europolu. Uspostavila bi se posebna jedinica za kordinaciju i poduzimanje protumafijaških kampanja i razvoj europske policijske škole iz postojećih državnih zavoda. Nakon što su rekli da je pranje novca 'u samom središtu organiziranog zločina', vođe Europske unije ustvrdile su da će osigurati poduzimanje 'konkretnih koraka da se otkriju, zamrznu, uzmu i zaplijene dobici od zločina' i da se dobiju informacije, ako treba čak i od financijskih središta koja dopuštaju tajne bankovne pologe. Vođe su rekli da bi se zajednička akcija prvo usredotočila na financijski kriminal poput pranja novca, korupcije i krivotvorenja, raspačavanja droge, uništavanja okoliša, high- tech zločina i seksualnog iskorištavanja žena i djece. Nevladine organizacije, predvodnici kampanja za prava ljudi koji traže azil, brinu da će vođe staviti naglasak na nadzor useljavanja na štetu legitimnih izbjeglica. No Peer Baneke, glavni tajnik Europskog povjerenstva za izbjeglice i prognanike zaključio je da je 'prilično zadovoljan' nekim vidovima zaključnog izvješća, uključujući obećanje da će se sustav azila temeljiti na 'punoj primjeni Ženevske konvencije' o izbjeglicama. (...) Ipak, Baneke je rekao da će samo iskustvo donijeti koristi od ovog dogovora, kao i da će te prednosti ovisiti o tome hoće li se zajednički sustav temeljiti na najvišim ili najnižim standardima. Prošle je godine, primjerice, Njemačka pružila azil 30% onih koji su tražili utočište prema Ženevskoj konvenciji, dok je Austrija primila 4% takvih ljudi. Cilj bi bio izglačati takve nejednakosti, i ne učiniti jednu zemlju privlačnijom za izbjeglice od druge. Vođe su se na sastanku složili, međutim, s načelom osnivanja financijskih pričuva za pomoć državama koje se suoče s iznenadnim valom izbjeglica, što se ove godine dogodilo Njemačkoj zbog kosovske krize. No nisu spominjali točne svote. (...) U mnogim slučajevima, Europsko povjerenstvo, izvršni krak Europske unije, imat će zadaću sastavljanja prijedloga za transformaciju političke volje, izražene u Tampereu, u konkretno djelo. Vođe su također pozvali na ubrzanu izradu povelje osnovnih prava građana Europske unije. Dokument će sastaviti šezdesetdvočlano tijelo koje predstavlja vlade, državne parlamente, Europski palament i povjerenstvo. Bio je to prvi sastanak Europske unije koji se u potpunosti posvetio sudskim pitanjima. Sad će vlade pažnju usmjeriti na prosinački sastanak u Helsinkiju, kad će se vođe usredotočiti na proširenje Europske unije na najviše 27 članica, u odnosu na sadašnjih 15. Na posljetku će se održati još jedna međuvladina konferencija kako bi se odlučilo o glavnim promjenama u načinu na koji će funkcionirati unija s pola milijardi stanovnika. Bivši belgijski premijer Jean-Luc Dehaene u ponedjeljak će izvijestiti povjerenstvo o reformama, uključujući i o tome koja pitanja zahtijevaju da se o njima i dalje odlučuje jednodušno, a o kojima se mora odlučivati kvalificiranom većinom. (...)"