POKOPAN ANTE BRUNO BUŠIĆ (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB; 16. listopada (Hina) - Uz visoke državne i vojne počasti u nazočnosti nekoliko tisuća građana, štovatelja, prijatelja, članova obitelji, bivših političkih zatvorenika i visokih državnih dužnosnika pokopani su posmrtni ostaci hrvatskog mučenika i rodobljuba Ante Brune Bušića u grobnicu na zagrebačkom Mirogoju.#L# Pogreb je održan točno na 21. godišnjicu njegove smrti, kada ga je 16. listopada 1978. ubila jugoslavenska tajna policija u Parizu. Bušićevi posmrtni ostaci u ponedjeljak su dopremljeni u domovinu i danas položeni u grobnicu na Mirogoj. Prije sprovodnog obreda uz Bušićev odar u mrtvačnici na Mirogoju održane su počasne straže, a posljednju su držali Vlatko Pavletić, Ljerka Mintas-Hodak, Dražen Budiša, Vladimir Šeks, Vice Vukojević, Ivić Pašalić, Zdravka Bušić, Ivica Kostović i Milan Kovač. Kraj lijesa pokrivenog hrvatskom trobojnicom članovi predsjednikove počasne garde držali su vijenac predsjednika Tuđmana i odličja kojima je Bušića posmrtno odlikovao. Nakon uvodnih riječi predvoditelja pogrebnog obreda pomoćnog biskupa zagrebačkog Josipa Mrzljaka, od Bušića su se oprostili general Željko Glasnović, bivši zapovjednik prve gardijske brigade A.B. Bušić, predsjednica Hrvatskog društva političkih zatvorenika Kaja Pereković, predsjednik Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Vice Vukojević i fra Vinko Gudelj, župnik iz Vinjana Donjih kod Imotskog, Bušićeve rodne župe. Nakon toga se pogrebna povorka uputila do grobnice A.B. Bušića u blizini grobnica hrvatskih branitelja, gdje se od njega u ime predsjednika Franje Tuđmana, oprostila njegova izaslanica potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak. Okupili smo se na Mirogoju, gdje vječni san snivaju i branitelji Domovinskog rata, kako bi cijela Hrvatska odala počast i poštovanje posmrtnim ostacima životu i djelu književnika, povjesnoom istraživaču, novinaru i rodoljubu Bruni Bušiću, jednoj od najpoznatijih osoba novije hrvatske povijesti, čovjeku koji je svoj život i djelo mučeničkom smrću u tuđini 1978. ugradio u temelje nezavisne, demokratske i suverene Hrvatske, rekla je. Mintas Hodak je podsjetila na rad A.B. Bušića u Intitutu za historiju radničkog pokreta, gdje se upoznao s tadašnjim direktorom Instituta Franjom Tuđmanom i postao njegov stručni suradnik, ali i politički sljedbenik i istomišljenik, s kojim je surađivao sve do smrti. Kazala je kako su Tuđman i Bušić istih godina morali napustiti Institut te u isto vrijeme surađivali u Hrvatskom tjedniku i u istom sudskom procesu 1972. osuđeni na zatvorske kazne. Podsjeetila je da je Bušić 1975. otišao u emigraciju u dogovoru s Tuđmanom s kojim je održavao veze i s kojim se dva puta u inozemstvu i sastao. "Objavljujući tekstove o političkim prilikama u Hrvatskoj i o svim hrvatskim nacionalnim problemima, posebno onim u komunističkoj Jugoslaviji, Bruno je pridonio osvješćivanju hrvatskog naroda i oblikovanju nacionalnih ciljeva", rekla je. "Ne može se ne spomenuti Bušićeve tekstove o gospodarskom iskorištavanju Hrvatske, o zlouporabi Mimarine donacije, o zapostavljenosti Hrvata u Jugoslaviji, o lažnom i nestvarnom preuveličavanju žrtava u vrijeme II. svjetskog rata u Hrvatskoj, čime su velikosrpski stratezi željeli nametnuti krivicu hrvatskom narodu i optužiti ga za genocidnost", dodala je. Ocijenila je da je upravo Brunina stručna analiza popisa žrtava II. svjetskog rata u Hrvatskoj ukazala na apsurdnost kojom se htjelo, i još uvijek nastoji, prikazati žrtve i stradanja u Hrvatskoj, optužujući za to hrvatski narod koji je proporcionalno najviše stradao. Govoreći o Bušićevom djelu u emigraciji naglasila je da je on postao simbol i zalog hrvatske nacionalne pomirbe te most domovinske i iseljene Hrvatske. "Kada se sve to ima na umu nije čudo što su jogoslavenski partijski i policijski vrhovi u njemu vidjeli glavnu opasnost za komunističku Jugoslaviju te ga mučki ubili u Parizu u 40. godini života", rekla je. Opraštajući se od tog velikana i mučenika Mintas-Hodak je kazala kako je Bušićev san dosanjan - Hrvatska je postala slobodna, demokratska i nezavisna u punini svoje državnosti. "U njezinu ustroju i izgrađivanju pred nama je stalno tvoj lik. Tvoju smrt Hrvatska je dostojanstveno oplakala i nismo prestali žaliti za tobom sve do danas, kad smo se okupili - od tvoje rodne imotske krajine do Australije, Amerike i Skandinavije - u trenutku predaje tvojih posmrtnih ostataka majci hrvatskoj", rekla je. Nakon obraćanja Ljerke Mintas Hodak položeni su posmrtni ostaci u grobnicu Brune Bušića. Nakon sprovoda u crkvi Krista kralja održana je misa zadušnica što ju je predvodio pomoćni biskup zagrebački Josip Mrzljak, u kojoj je sudjelovalo 12 svećenika koncelebranata. Misi su, uz brojne vjernike, bili nazočni članovi Bušićeve obitelji, visoki državni dužnosnici i predstavnici Zaklade Ante Bruno Bušić koja je, uz saborsku Komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, bila organizator prijenosa i pokopa posmrtnih ostataka A.B.Bušića u Domovinu. Grobnica A.B.Bušića, što dominira na brežuljku iznad groblja hrvatskih branitelja, izrađena je od granita i stakla, a izradila ju je akademska kiparica Marija Ujević. (Hina) ta ln