INTERVENTI PREDSTAVNIKA CRKVE U HRVATA NA EUROPSKOJ SINODI

ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Na Drugome posebnom zasjedanju europske sinode u Vatikanu, od 1. do 23. listopada, o temi "Isus Krist, koji živi u svojoj Crkvi, izvor nade za Europu", govorili su i predstavnici Crkve u Hrvata - nadbiskup Josip Bozanić, kardinal Vinko Puljić, biskupi Marin Srakić, Želimir Puljić i Franjo Komarica, časna sestra Kornelija Zorić i Sanja Horvat. Donosimo dijelove iz njihovih intervenata, od kojih neke u cijelosti prenosi najnoviji broj Glasa koncila.#L# Govoreći o duhovnoj obnovi, nadbiskup Bozanić je rekao kako "u začetku svake prave i istinske unutarnje obnove mora biti postupno obnavljanje induvidualne savjesti". Po Bozanićevim riječima, neizbježna je zadaća svakog kršćanina da se ne odrekne vlastite unutarnje slobode, štoviše - da spasi to unutarnje mjesto kao točku susreta s Bogom, i to pod svaku cijenu i pred bilo kojom zaprekom, pa i po cijenu života. "U sadašnjem ozračju europskog društva, u kojemu vlada raširen individualizam, postoji jaka potreba jačanja kršćanske savjesti", istaknuo je Bozanić, napominjući kako je Stepinac bio i ostaje u sjećanju svojega naroda kao veliki učitelj i odgojitelj kršćanske savjesti. Govoreći o Katoličkoj crkvi u BiH, kardinal Puljić je među inim istaknuo kako dolazi iz zemlje u kojoj je Katolička crkva u ovom desetljeću pretrpjela teška iskušenja i progone. "Katolici su proteklih godina desetkovani i sada se bore za preživljavanje", rekao je, podsjećajući da je Crkva u BiH od polovice 15. stoljeća morala hodati po 'via crucis'". "Današnji kršćani žurno bi morali ponovno otkriti ideale prve kršćanske zajednice i opet postati 'postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama. Kršćani žurno moraju opet imati 'jedno srce i jednu dušu'", istaknuo je kardinal Puljić, dodajući kako si Europa, kao uostalom ni ostatak svijeta, "ne može dopustiti luksus nove podijele koju bi mogli prouzročiti razni egoizmi ili prolazni profiti pojedinaca ili grupa na štetu najslabijih i siromašnijih". "Europa mora postati svjesna odgovornosti velikih i razvijenih naroda prema najmanjim i najslabijim narodima i društvenim skupinama, u potpunom poštivanju identiteta svakoga. Za izbjegavanje novih podjela, kršćani moraju nadići one koji postoje među njima 'da svijet uzvjeruju'", istaknuo je Puljić. Biskup Srakić, napomenuvši kako dolazi iz Republike Hrvatske, rekao je kako su i "ljudi Crkve" običavali reći da je u sukobu u Hrvatskoj riječ o 'ratu vjera'. "Uistinu, nije bilo riječi o vjerskom ratu, nego su oni koji su ga vodili pljačkali i razarali crkve i ostala vjerska zdanja kako bi uništili svaki znak i korijene jednoga naroda", rekao je biskup, dodajući kako naša Crkva nastoji senzibilizirati i vjernike u ekumenskom duhu. "No, osjećamo da je to teška zadaća jer su ljudi mnogo propatili od Srba, koji su ih protjerali iz njihovih kuća. U ovom trenutku u mojoj je biskupiji gotovo 50 tisuća ljudi izvan svojih kuća. Treba vremena da se zaliječe rane. Zbog toga se i priređuju seminari i stručni susreti", rekao je biskup Srakić, dodajući kako se gradi ekumenski centar za mladež kako bi se ljudima pomoglo prebroditi osvetu i mržnju. Podsjetivši kako je prije osam godina, u prosincu 1991., bio na Prvoj posebnoj sinodi o Europi, kada je "uputio bolni krik" jer je njegova biskupija, Dubrovnik i "veliki dio Hrvatske bio okrutno napadnut od vojnih i paravojnih srpskih i crnogorskih snaga", biskup Želimir Puljić je istaknuo kako sada sudionicima Sinode o Europi želi "priopćiti radosnu vijest: U Dubrovniku u Hrvatskoj obranjena je demokracija, sloboda, kulturne, ljudske i vjerske vrijednosti pred barbarstvima s kraja našega stoljeća." "Snaga molitve i djela ljubavi donijeli su završetak rata u mojoj zemlji", istaknuo je biskup Puljić, zahvalivši glavnom promicatelju toga molitvenog djelovanja - Svetom Ocu. Biskup Franjo Komarica, govoreći na Sinodi europskih biskupa, istaknuo je kako u BiH "još vlada pravo jačega". "Gotovo se sva temeljna ljudska prava i slobode ne poštuju, kao što su pravo na domovinu, pravo na posjedovanje (kuće, stana i td.), pravo na rad, na identitet, vjersku slobodu, zdravstveno osiguranje i druga. Nedostaje političke volje kod mjerodavnih međunarodnih i domaćih političara. S tim obespravljenim ljudima ti se brojni političari ne ophode kao s ljudima!" istaknuo je biskup Komarica, dodavši kako je to sramota za Europljane na kraju 20. stoljeća. "Mi, kršćani u Europi znamo da sam Krist u svim tim obespravljenim ljudima očekuje našu pomoć! Svi se mi moramo očitovati, i to mnogo odlučnije i vjerodostojnije", upozorio je banjalučki biskup. Glavarica franjevki od Bezgrešnog Začeća iz Dubrovnika Kornelija Zorić, upitavši se kako izgraditi novu Europu i kako joj opet dati nadu, kada je duboko obilježena apatijom, prazninom pravih vrijednosti, nesposobnošću shvaćanja značenja Križa Isusa, smatra da se Crkva kao čovjekova prijateljica na putovima povijesti mora radosno očitovati i navijestiti Uskrslog da bi u duhu današnjeg čovjeka ponovno probudila vjeru, nadu i ljubav; vratila smisao životu suvremenog Europljanina te da treba propovijedati Riječ Božju jezikom razumljivim današnjim ljudima, osobito mladeži. Sanja Horvat iz BiH upozorila je sudionike Druge posebne europske sinode kako su "tjelesne patnje s puno krvi zamijenjene jačim i tvrđim duševnim patnjama". "Mi, mladi ljudi u BiH imamo više velikih problema - previše slobodnog vremena, nezaposlenost, visoke pristojbe za školovanje. Trebamo novi život snošljivosti, ljubavi", rekla je, dodavši kako je "najveći i nerješivi problem za mlade katolike povratak". Mnogi su se ljudi vratili. "Kako se mi možemo vratiti? Nemamo kuća! Neželjeni smo. U susjedstvu nema dobrih susjeda? Nema ekonomskog razvoja, posla, novca. I još k tome - katolici smo", rekla je Sanja Horvat, te dodala da su kao "teški križ" i da se s njima "postupa kao sa stvarima". "Mi - mladi koji smo ostali nadamo se i živimo, još smo tamo da bismo svjedočili za Krista i Katoličku crkvu. Potrebni su nam hrabri i predani svećenici da ožive skršene duše", istaknula je Sanja Horvat. (Hina) mc