ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Hrvatski i slovački narod povezani su dubokim kulturnim vezama koje su tijekom stoljeća razvijali i njegovali istaknuti pojedinci i ustanove obaju naroda. O nastavku dobre suradnje svjedoči i večerašnji
skup, priređen u Viteškoj dvorani družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" u Zagrebu, na kojemu je obilježena 495. godišnjica smrti bana Ivaniša Korvina, kneza liptovskoga.
ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Hrvatski i slovački narod povezani
su dubokim kulturnim vezama koje su tijekom stoljeća razvijali i
njegovali istaknuti pojedinci i ustanove obaju naroda. O nastavku
dobre suradnje svjedoči i večerašnji skup, priređen u Viteškoj
dvorani družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" u Zagrebu, na kojemu je
obilježena 495. godišnjica smrti bana Ivaniša Korvina, kneza
liptovskoga.#L#
Skup je organizirala Matica slovačka Zagreb - Matica slovenska
Zahreb u suradnji s Družbom "Braća Hrvatskoga Zmaja", Maticom
hrvatskom, Društvom "Kajkavsko spravišče" i Turističkom
zajednicom grada Lepoglave, a pod pokroviteljstvom Ministarstva
kulture RH. U ime organizatora nazočne je pozdravio Zlatko Jevak,
predsjednik Matice slovačke Zagreb, a Lovro Ivin, zmaj Olibski
uputio je pozdrave u ime domaćina - predsjednika Družbe dr. Juraja
Kolarića.
Ivaniš (Jan) Korvin bio je nasljedni slavonski herceg, dalmatinski
i hrvatski ban. Rođen je u Budimu 2. travnja 1473. kao nezakoniti
kralja Matijaša Korvina, a po ocu i unuk Janosa Hunyadia. Umro je
Krapini 12. listopada 1504. od posljedica ranjavanja u bitci s
Turcima, a pokopan je u Lepoglavi.
U izlaganju naslovljenom "Ivaniš Korvin, kraljevski sin bez
kraljevstva", o Korvinovu životu i liku te povijesnoj "pozadini"
vremena u kojemu je ban živio govorio je dr. Borislav Grgin.
Puna dva desetljeća Ivaniš Korvin je bio istaknuta osoba Ugarsko-
hrvatskoga kraljevstva koja je pokazala iznenađujuću umješnost u
zaštiti svojih interesa, istaknuo je Grgin. Tijekom kratkoga
života Korvin je brinuo o očuvanju posjeda koje mu je u hrvatskim
zemljama darovao otac, a o čemu govori i njegov brak s uglednom
hrvatskom plemkinjom Beatricom Frankopan. Isto tako, cijeli se
život nastojao s brojnim takmacima izboriti za krunu koju nije
mogao nasljediti od oca Matijaša Korvina.
O Korvinovu "mjestu" u slovačkoj povijesti govorio je bratislavski
profesor dr. Matuš Kučera. Iako nije bio slovačkoga roda, Ivaniš
Korvin je štovan u Slovačkoj i "nalazi se" među 100 znamenitih
Slovaka.
Na večerašnjemu skupu bili su i predstavnici slovačkoga
veleposlanstva u Zagrebu. Bila je to i prigoda da se predsjednik
Matice slovačke Zagreb zahvali za uspješnu suradnju gospođi
Jozefini Trellovoj, koja uskoro napušta dužnost slovačke konzulice
u Zagrebu.
Obilježavanja 495. obljetnice smrti Ivaniša Korvina nastavlja se
sutra u Lepoglavi.
(Hina) ip sp