FR MONDE13.X.SAD I FR.KULT.RAZNOLIKOST

FRANCUSKA LE MONDE 13. X. 1999. Film i audiovizualno područje: sve veći trgovinski manjak sa SAD- om "Dok je Francuska u ponedjeljak 11. listopada kočila rasprave u Luksemburgu, gdje su se okupili ministri petnaestorice, francuski su čelnici u Parizu pokrenuli operaciju koja bi trebala oduševiti međunarodne magnate na audiovizualnom području. Okupljeni u ponedjeljak 11. i u utorak 12. listopada, u sklopu međunarodnog vijeća Odbora za televiziju i radio (MTR), neke vrste američkog kluba najmoćnijih ljudi na tom polju, veliki su pokrovitelji televizije imali pravo na počasti Republike. No, iako je postupak bio drukčiji, francuski lajtmotiv u Parizu nije se nimalo razlikovao od onoga u Luksemburgu. Primljeni u Quai d'Orsayu i kod predsjednika Jacquesa Chiraca, 'svjetski gazde' televizije čuli su iste riječi. 'Mi ne možemo prihvatiti da se kulturni proizvod, kakav god on bio, smatra običnom robom koja je podčinjena samo zakonima tržišta', opetovao je predsjednik Chirac na prijamu u Elizejskoj palači u čast članova MTR-a. 'Mislim da je opravdano da na audiovizualnom području propisi potiču nacionalnu proizvodnju i prikazivanje, i da se osigura državna pomoć radi poticanja izvoza programa i njihova ulaska na inozemno tržište', istaknuo je Jacques Chirac. Prije njega, Hubert Vedrine, ministar vanjskih poslova, želio je naglasiti francusku posebnost, zatraživši da se rasprava proširi na druge međunarodne ustanove, osim WTO-a, primjerice UNESCO, 'jer se audiovizualno područje ne može podvrgnuti čisto trgovačkim propisima', kazao je g. Vedrine. Catherine Trautmann, ministrica kulture i obavješćivanja, neumorno je opetovala isto, protiveći se globalizaciji koja bi na koncu mogla dovesti do 'uniformiranja kultura, ponašanja i mišljenja'. No, nije samo riječ o kulturi. Na polju trgovine, gospođa Trautmann nedavno je podsjetila da je manjak u razmjeni audiovizualnih usluga između SAD-a i Europe sve veći. On je s dvije milijarde dolara u 1988. narastao na 6,5 milijarda u 1998. Pregovori u Luksemburgu događaju se u času kada se audiovizualni sektor mora sučeliti s trima glavnim pitanjima. Na tehnološkom planu, uvođenje digitalne tehnike pomaknulo je granice emitiranja televizijskih kanala. Rijetke je programe zamijenilo mnoštvo kanala. Državnim su se televizijama pridružili paneuropski i transnacionalni kanali. Tako bi digitalna tehnika trebala potaknuti Europljane da što prije preispitaju svoje zakone. Dobro učvršćena u svojoj kulturnoj posebnosti, Francuska može istaknuti dobre strane svojih propisa koji su joj omogućili da djelomice sačuva jaku nacionalnu kinematografiju. Korisnik propisa koji su omogućili da se sačuvaju umjetnička djela i gospodarski i stručni ustroj kojemu nema ravnih u Europi, film je tradicionalno na vrhu u svim prijeporima oko kulturne posebnosti. On je najvažniji dio 'kulturnog' jamstva problema. U ime velikih filmskih autora, na međunarodnoj se pozornici vodila borba koja je isto tako omogućila da se podupre industrija programa. Film je također središte okupljanja osoba iz medija koje su često imale odlučujući utjecaj, poput Catherine Daneuve i Gerarda Depardieua koji podupiru kulturu pred zahtjevima svjetskog tržišta. (...) Zadnje je pitanje gospodarske naravi. S Kanalom +, Francuska je uspjela stvoriti prvu isplativu europsku televiziju. Danas taj šifrirani kanal vodi na francuskom, talijanskom, španjolskom i skandinavskom tržištu. S više od deset milijuna pretplatnika, on je utvrda pred hegemonističkim težnjama američkih studija. Ipak, na vidjelo izlaze neke opasnosti. Vješto iskorištavajući slabe točke europskoga zakonodavstva i potrebe Kanala + za dugometražnim filmovima, američke se skupine pokušavaju izravno ubaciti u Europu", pišu Frederic Chambon Guy Dutheil i Jean-Michel Frodon.