US 13. X. NYT ČEŠKE BANKE

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 13. X. 1999. Problemi češkog bankarstva muče slabo gospodarstvo Ladka Bauerova piše o teškoćama dobivanja zajma u češkim bankama: "(...) Tisuće malih i srednjih čeških radnih mjesta pati od nedostatka gotovine i nemogućnosti pribavljanja novca. Burza nudi malo nade jer je njezin volumen anemičan i nema mnogo ulagačkog interesa za nove ponude dionica. Banke zatvaraju svoje trezore. Bankari su se već opekli. Češka središnja banka procjenjuje da nonperforming zajmovi (oni koji ne dospijevaju ubrzo, op. prev.), vrijedni 9 milijarda dolara, čine 30% svih nenaplaćenih zajmova. Privatni financijski analitičari misle da bi to moglo iznositi čak 40%. 'Tako dugo dok je udio nonperforming zajmova u češkom bankarskom sustavu blizu 30%, ili čak prelazi tu brojku, sektor ni na koji način ne može zauzeti svoje mjesto među razvijenim europskim i svjetskim gospodarstvima', rekao je Petr Zahradnik, ekonomist u češkoj ulagačkoj tvrtki Conseq Finance. Loši zajmovi čeških banaka svrstavaju ih iza banaka u Poljskoj i Mađarskoj, gdje oni čine manje od 20% nenaplaćenih zajmova. Češke banke zaostaju i u privatizaciji koja je pomogla promijeniti bankovne sustave u drugim istočnoeuropskim zemljama. Dobar dio loših zajmova u republici Češkoj datira od vremena poslijekomunističke transformacije početkom devedesetih koju je stvorio Vaclav Klaus, tadašnji premijer. Njegov sustav vaučerske privatizacije omogućio je običnim Česima da kupe udjele u državnim kompanijama. No banke su osnovale vlastite ulagačke fondove, koji su počeli otkupljivati udjele. Kao rezultat, banke (koje su uglavnom u državnom vlasništvu) su stekle nadzor nad velikim dijelom gospodarstva i nastavile pružati zajmove neprofitabilnim poduzećima koje nadziru, zapravo štiteći nedjelotvorne kompanije koje se nisu mnogo promijenile od vremena komunizma. Plan privatizacije također je ograničio pritjecanje stranog kapitala, svojim oslanjanjem na domaće poduzetnike. Samo nekoliko kompanija, poput proizvođača automobila Škode, sada dijela njemačkoga Volkswagena, izravno je prodano inozemnom ulagaču. Iako je Republika Češka u recesiji već pet uzastopnih kvartala, Škoda je stalno profitabilna i ostaje najuspješnija kompanija u zemlji. Ukupno gledano, češko gospodarstvo nije posve loše. Prihodi su ovdje viši nego u Poljskoj ili Mađarskoj, iako je rast niži. Istodobno, većina glavnih industrijskih poduzeća, pod vodstvom manadžera koje imenuju banke, tone sve dubolje u financijsku krizu. Banke su zatvorile slavinu za mala i srednja poduzeća, dalje oštećujući gospodarstvo. Sadašnja češka vlada, već više od godinu dana pod vodstvom socijaldemokratske stranke, najavila je svoju namjeru da privatizira Češku Sporitelnu i Komercni Banku do sredine 2000. 'Vladin pristup stranim ulagačma se promijenio', rekao je u nedavnom intervjuu ministar financija Pavel Mertlik. 'Znamo da bez izravnih stranih ulaganja ne možemo riješiti gospodarske probleme ove zemlje.' No mogući ulagači, poput Erste Bank of Austria za Češku Sporitelnu i Deutsche Bank za Komercni, možda neće biti spremni uložiti novac ako država ne preuzme odgovornost za loše zajmove. Komercni Banka je najveća banka u istočnoj Europi prema aktivi, i tko god ju kupi imat će nadzor nad četvrtinom češkoga gospodarstva, rekao je ministar financija. To možda zvuči poput velikog poticaja za kupca, bez obzira na rizike. No neki su ekonomisti sumnjičavi. 'Mislim da je nerealno očekivati da se banke mogu prodati pri stvarnom profitu', rekao je Evzen Kocenda iz praškog Centra za gospodarska istraživanja i dodiplomsko obrazovanje. 'Mislim da ih treba prodati kakve su sad, bez vladinoga spašavanja, koje bi trebali preuzeti porezni obveznici."