ZAGREB, 8. listopada (Hina)RIM - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman će 28. listopada službeno posjetiti Vatikan, izjavio je danas u Rimu hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Marijan Šunjić. Papa Ivan Pavao II. će primiti
predsjednika Tuđmana 28. listopada prijepodne, a zatim će hrvatski predsjednik razgovarati s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Angelom Sodanom. Istoga dana poslije podne predsjednik Tuđman i Sodano će otvoriti izložbu "Hrvatska - kršćanstvo, umjetnost, kultura" u Sikstinskoj dvorani. Izložba će biti otvorena do 15. siječnja 2000. Drugog dana boravka u Rimu predsjednika Tuđmana će primiti talijanski predsjednik Republike Carlo Azeglio Ciampi. LJUBLJANA - Predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije Zlatko Mateša i Janez Drnovšek potpisali su u petak popodne ugovor o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između dviju država, a razgovaralo se i o dinamici ostalih još nezaključenih pitanja, te jačanju političke i gospodarske suradnje. "Razgovori su bili izrazito dobri i povoljni. Hrvatsko stajalište uvijek je bilo da Slovenija i Hrvatska moraju imati dobre i dobrosusjedske odnose i da je stabilnost tih odnosa važan dio stabilnosti u ovom dijelu svijeta" - izjavio je nakon potpisivanja
ZAGREB, 8. listopada (Hina)
RIM - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman će 28. listopada službeno
posjetiti Vatikan, izjavio je danas u Rimu hrvatski veleposlanik
pri Svetoj Stolici Marijan Šunjić.
Papa Ivan Pavao II. će primiti predsjednika Tuđmana 28. listopada
prijepodne, a zatim će hrvatski predsjednik razgovarati s državnim
tajnikom Svete Stolice kardinalom Angelom Sodanom.
Istoga dana poslije podne predsjednik Tuđman i Sodano će otvoriti
izložbu "Hrvatska - kršćanstvo, umjetnost, kultura" u Sikstinskoj
dvorani. Izložba će biti otvorena do 15. siječnja 2000.
Drugog dana boravka u Rimu predsjednika Tuđmana će primiti
talijanski predsjednik Republike Carlo Azeglio Ciampi.
LJUBLJANA - Predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije Zlatko Mateša i
Janez Drnovšek potpisali su u petak popodne ugovor o uređenju
imovinsko-pravnih odnosa između dviju država, a razgovaralo se i o
dinamici ostalih još nezaključenih pitanja, te jačanju političke i
gospodarske suradnje.
"Razgovori su bili izrazito dobri i povoljni. Hrvatsko stajalište
uvijek je bilo da Slovenija i Hrvatska moraju imati dobre i
dobrosusjedske odnose i da je stabilnost tih odnosa važan dio
stabilnosti u ovom dijelu svijeta" - izjavio je nakon potpisivanja
sporazuma premijer Zlatko Mateša.
On je naglasio da će danas potpisani sporazum osim što regulira
pitanje imovinsko-pravnih odnosa nakon stvaranja samostalnih
država Hrvatske i Slovenije biti i važan signal jačanju ekonomske
suradnje. Hrvatski je premijer naglasio da se i ostala pitanja
između Hrvatske i Slovenije trebaju riješiti u uvjetima dobrih i
stabilnih odnosa.
Drnovšek i Mateša važnima su ocijenili i njihove razgovore o
jačanju koordinirane suradnje dviju država u Paktu o stabilnosti u
jugoistočnoj Europi.
Odgovarajući na pitanja novinara, Mateša je rekao da ostala
otvorena pitanja među državama neće biti moguće riješiti do kraja
godine u smislu potpisivanja međudržavnih sporazuma, ali će se moći
postići, ali će se neka - uključujući i problem nuklearke Krško -
moći parcijalno riješiti i prije. Pri tom je naglasio, da su
konstantno dobri i stabilni odnosi uz međusobno uvažavanje važni za
njihovo rješavanje bez obzira na izbore u Hrvatskoj ove i u
Sloveniji iduće godine.
WASHINGTON - Hrvatskoj je mjesto u zapadnoj zajednici naroda, ali
da bi to mjesto punopravno zauzela ne smije se dovoditi u situaciju
da joj prijete sankcije zbog nesuradnje s ICTY-jem, izjavio je u
opširnom razgovoru za program na hrvatskom jeziku radija Glas
Amerike bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith.
Hrvatska je već morala biti na putu prema članstvu u Europskoj uniji
i NATO savezu, smatra Galbraith koji nakon diplomatske karijere
sada radi kao predavač na američkoj vojnoj akademiji.
Govoreći o sporu Hrvatske s haaškim sudom o nadležnosti i u vezi s
izručenjem Mladena Naletilića Tute, on je ocijenio da će "na kraju,
Hrvatska sigurno surađivati s Tribunalom, no bilo bi puno korisnije
da to ne čini nevoljko, nego da bude primjer suradnje".
"Kad smo pomagali Hrvatskoj, očekivali smo nešto zauzvrat. A to što
smo očekivali je da ona poštuje obveze koje ima kao demokratska
zemlja, poštuje obveze koje je preuzela pristupanjem europskim
institucijama. Činjenica da ne surađuje, odnosno, da ne poštuje te
obveze u cijelosti izaziva napetost u odnosu sa zapadnim zemljama",
kazao je Galbraith.
BARI - Inauguralni Radni stol o gospodarstvu u okviru Pakta o
stabilnosti Jugoistočne Europe, na kojem će u subotu u Bariju
zemlje sudionice predstaviti vlastite gospodarske projekte,
otvorit će s jedne strane uvid u gospodarsku ponudu, a s druge
mogućnost procjene spremnosti glavnih financijskih subjekata da ih
podupru.
Sastanak u Bariju predstavlja, dakle, početno određivanje pozicija
sudionika. Taj skup nije dražba ponuda niti donatorska
konferencija, te od njega ne treba očekivati spektakularne
rezultate niti konačno izjašnjavanje o prioritetima i redoslijedu
izvodivosti i isplativosti pojedinih projekata.
Radni stol o gospodarskim pitanjima prvi je od triju listopadskih
skupova dogovorenih 16. rujna u Bruxellesu, gdje su izabrani
predsjednici radnih stolova okupljenih pod krovom Regionalnog
stola. Tako će se već 14. listopada u Oslu održati Radni stol o
sigurnosti, a 18. i 19. u Ženevi Radni stol za demokraciju.
Bruxelleski izbor generalnog direktora za međunarodne poslove
Talijanske središnje banke Fabrizia Saccommanija za
predsjedatelja Gospodarskog radnog stola potvrđuje spremnost
vodećih financijskih institucija da igraju aktivnu ulogu u Paktu o
stabilnosti.
Hrvatska, kao sudionica Pakta, predstavit će se sa 40-ak projekata
s područja energetike i sedam velikih projekata s područja prometa
(željezničkog, cestovnog, riječnog).
No, udarni projekt s kojim nastupa Hrvatska, a za čiju su
realizaciju zainteresirane i Italija, Slovenija, BiH, Crna Gora ,
Albanija i Grčka jest izgradnja Jadransko-jonske autoceste. To je,
kako se ocjenjuje, idealan primjer onoga što bi Pakt za stabilnost
trebao biti - inicijativa za suradnju u regiji na projektima od
zajedničkog interesa. Taj projekt ima jasnu dimenziju, jasnu
razvojnu i stabilizacijsku komponentu jer potiče komunikaciju među
ljudima i pridonosi smirivanju napetosti.
Hrvatsko izaslanstvo vodit će nacionalni koordinator za Pakt o
stabilnosti Vladimir Drobnjak i pomoćnik ministra vanjskih poslova
Željko Kuprešak. Sastanak će otvoriti član talijanskog izaslanstva
te posebno koordinator za Pakt o stabilnosti Bodo Hombach.
Završetak se očekuje oko 17,30 sati u subotu.
SEGEDIN - Čišćenje Dunava od ostataka bombardiranih mostova i pomoć
Srbiji da prebrodi zimu nalaze se među prioritetima Pakta o
stabilnosti jugoistočne Europe, izjavio je u petak koordinator
Pakta njemački diplomat Bodo Hombach.
Govoreći na dvodnevnoj konferenciji Pakta u Segedinu, posvećenoj
ulozi lokalnih uprava u procesu stabilizacije, Hombach je naglasio
kako EU kroz Pakt, kao program za obnovu europskog jugoistoka, želi
pomoći narodu Jugoslavije, ali ne i jugoslavenskom predsjedniku
Slobodanu Miloševiću.
"Pakt o stabilnosti nije protiv naroda Jugoslavije. Nasuprot tome,
Pakt stabilnosti nastoji pomagati tom narodu i pomoći mu da dobije
demokratsku Jugoslaviju", rekao je Hombach.
JALTA - Ruski premijer Vladimir Putin u petak je, opravdavajući
rusku vojnu kampanju u Čečeniji, kazao kako Rusija ima pravo
razmjestiti svoje oružane snage na vlastitom teritoriju gdje god
želi.
"Čečenija je teritorij Ruske Federacije i oružane snage imaju pravo
razmjestiti se gdje god žele, budući je to teritorij njihove
zemlje", rekao je Putin novinarima na konferenciji održanoj nakon
sastanka na vrhu Zajednice neovisnih država na Jalti.
Čečenija traži hitan prekid sukoba i početak političkih pregovora s
Rusijom, kazao je također u petak u Moskvi predstavnik čečenskog
predsjednika Aslana Mashadova Šalim Jusupov.
"Predlažemo plan rješenja sukoba u tri točke: hitan prekid sukoba,
povlačenje ruskih vojnika izvan republike i početak političkih
pregovora", kazao je Jusupov.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Jakuškin danas je odbacio mogućnost
skorašnjeg sastanka između ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i
čečenskog čelnika Aslana Mashadova, koji je predložila čečenska
strana.
PRIŠTINA - Njemački general Klaus Reinhardt danas je u Prištini
preuzeo zapovjedništvo nad KFOR-om od svog prethodnika britanskog
generala Mikea Jacksona.
Na prigodnoj svečanosti bili su nazočni glavni zapovjednik NATO-a
za Europu, američki general Wesley Clark, zapovjednik južnog krila
NATO-a, admiral James Oelis, civilni upravitelj UN-a za Kosovo,
Bernard Kouchner, te drugi visoki dužnosnici KFOR-a i UNMIK-a.
Reinhardt je na prigodnoj svečanosti izrazio spremnost poduzeti
oštrije mjere kako bi zaustavio nasilje na Kosovu. On je kazao da je
glavni cilj mirovnih snaga uspostava sigurnosti na Kosovu za sve
stanovnike, neovisno od etničke pripadnosti.
Wesley Clark je u kratkom obraćanju nazočnima pozvao na daljnju
stabilizaciju stanja na Kosovu. Clark je rekao da su snage NATO-a na
Kosovu postigle svoj cilj i da će ostati sve dok se stvore potrebni
sigurnosni uvjeti i dok se ne formiraju civilne i demokratske
institucije.
General Mike Jackson upozorio je da na Kosovu, i pored svih napora,
još postoji velika međunacionalna netrpeljivost. On je rekao da
KFOR čini velike napore na smirivanju stanja.
SANTIAGO/MADRID - Borci za ljudska prava u Čileu oduševljeno su u
petak pozdravili presudu britanskog suda da bivši čileanski
diktator Augusto Pinochet može biti izručen Španjolskoj koja ga
tereti za mučenja počinjena tijekom njegova 17-godišnjeg režima.
"Iznimno smo sretni. Dugo smo čekali ovaj trenutak", rekla je
Viviana Diaz, predsjednica udruge Obitelji zatočenih i nestalih.
Pripadnici te udruge, koja je godinama tražila pravdu za više od
3.000 ljudi koji su ubijeni ili su nestali pod Pinochetovom
vladavinom od 1973. do 1990., objavljivanje presude dočekali su
držeći se za ruke i sa suzama u očima.
U drugačijem raspoloženju presuda je dočekana u sjedištu Zaklade
Pinochet u kojoj je gotovo 200 pristaša 83-godišnjeg umirovljenog
generala probdjelo noć u njegovu čast.
"Takva presuda se i očekivala", rekao je Jorge Prado, direktor
zaklade.
"Sada je na čileanskoj vladi da izvrši pritisak na London i Madrid
da shvate koliko je general Pinochet krhkog zdravlja", rekao je
Prado.
Pinochet (83) je uhićen u Londonu prije gotovo godinu dana na
zahtjev Španjolske koja mu želi suditi zbog mučenja počinjenog
tijekom njegova 17-godišnjeg režima. Bivši vrhovni zapovjednik
čileanske vojske opovrgava sve optužbe i proglašava se jedinim
političkim zatvorenikom Velike Britanije.
Čileanska vlada još nije reagirala na presudu. Ona inače tvrdi da bi
se Pinochetu trebao dopustiti povratak kući zbog njegove starosti i
sve lošijeg zdravlja. Također tvrdi da bi čileanski sudovi morali
imati prednost u progonu zločina počinjenih na čileanskom
teritoriju.
Narodna stranka španjolskog premijera Jose Maria Aznara dočekala
je "neutralno" presudu britanskog suda kojom se odobrava izručenje
generala Pinocheta Španjolskoj, priopćila je u petak u Madridu ta
stranka.
PP (desni centar) ističe ponovno "svoje poštivanje pravosuđa i
pokrenute pravne procedure", rekao je Jose Maria Robles Fraga,
dužnosnik za vanjske poslove stranke.
Pinochetovi odvjetnici imaju 15 dana da ulože žalbu na presudu
britanskog suda, a dok se žalba ne riješi on ne može biti izručen.
MADRID - Španjolski sudac Baltasar Garzon, koji je podigao
optužnicu protiv bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta u
petak je s "umjerenim optimizmom" pozdravio odluku britanskog suda
da Pinochet može biti izručen Španjolskoj, obznanjeno je iz
španjolskih pravosudnih izvora.
LONDON - Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty
International izrazila je u petak zadovoljstvo odlukom britanskog
suda da dopusti izručenje Augusta Pinocheta Španjolskoj,
ocijenjujući da se radi "o koraku naprijed u izvršenju pravde".
"Ako se nastave pravosudni postupci - bez uplitanje politike -
žrtve (čileanske diktature) i njihove obitelji približit će se još
više pravdi", kaže se u priopćenju dužnosnika Amnestya za dvije
Amerike Javiera Zunige.
(Hina) ii