ZAGREB, 8. listopada (Hina) - Hrvatska odvjetnička komora (HOK) izuzetno je nezadovoljna stanjem u pravosuđu i položajem odvjetnika na sudu, posebice u parničnom postupku, istaknuo je danas predsjednik HOK-a, Marijan Hanžeković,
prigodom proslave sedamdesete obljetnice osnutka komore, te petogodišnjice donošenja Zakona o odvjetništvu i otvaranja Hrvatskog odvjetničkog doma.
ZAGREB, 8. listopada (Hina) - Hrvatska odvjetnička komora (HOK)
izuzetno je nezadovoljna stanjem u pravosuđu i položajem
odvjetnika na sudu, posebice u parničnom postupku, istaknuo je
danas predsjednik HOK-a, Marijan Hanžeković, prigodom proslave
sedamdesete obljetnice osnutka komore, te petogodišnjice
donošenja Zakona o odvjetništvu i otvaranja Hrvatskog odvjetničkog
doma.#L#
Podsjetivši da je HOK u više navrata ukazivao Saboru na loše stanje
pravosuđa koje utječe na rad odvjetnika, Hanžeković je istaknuo
kako na rješenje problema, osim davanjem svog mišljenja i
predlaganja rješenja, odvjetništvo ne može utjecati.
Izrazivši nezadovoljstvo odredbom Zakona o parničnom postupku po
kojoj pravo zastupanja stranaka mogu imati i nestručne osobe,
pravni laici, a koja je u suprotnosti sa Zakonom o odvjetništvu u
kojem se navodi da pravnu pomoć mogu pružati samo odvjetnici,
Hanžeković se založio za promjenu Zakona o parničnom postupku. Pri
tom je dodao kako je nelogično da je 1929. odvjetnik bio u boljem
položaju na sudu nego danas.
"Odvjetnici u Hrvatskoj danas dijele sudbinu hrvatskog društva, a
sve teškoće kroz koje društvo prolazi direktno se odražavaju na rad
odvjetnika", kazao je Hanžeković.
Naglasio je kako je cilj komore da za odvjetnike ostvari uvjeta rada
koji će osigurati potpunu neovisnost odvjetništva u organizacionom
i materijalnom smislu. "Samo odvjetnik koji je potpuno slobodan i
materijalno neovisan, može bez straha slobodno zastupati interese
stranaka", zaključio je Hanžeković.
Kratak presjek povijesti hrvatskog odvjetništva i HOK-a, osnovane
1929. u Zagrebu pod nazivom Advokatska komora, iznijeli su
odvjetnici Krešimir Abel i Tin Matić, urednik časopisa komore
"Odvjetnik".
O značenju Zakonu o odvjetništvu, donesenog sredinom veljače
1994., govorio je odvjetnik Mario Kos, koji je i sam sudjelovao u
izradi zakona. Kako je istaknuo, tim je zakonom "konačno utvrđen",
Ustavom zajamčen autonomni status hrvatskog odvjetništva.
Prigodnoj svečanosti bili su nazočni suci Ustavnog suda na čelu sa
predsjednikom Jadrankom Crnićem, pučki pravobranitelj Ante
Klarić, državni odvjetnik Berislav Živković, predsjednik Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti Ivan Padovan, predstavnici
javnobilježničke, gospodarske i liječničke komore, te Nikica
Valentić, koji je 1994., kao predsjednik Vlade, bio na otvaranju
Hrvatskog odvjetničkog doma.
(Hina) so ln