ZAGREB, 8. listopada (Hina) - WASHINGTON - Regionalna direktorica Svjetske banke Arntraud Hartmann i hrvatski veleposlanik u SAD dr. Miomir Žužul potpisali su u četvrtak u sjedištu Banke u Washingtonu ugovor o drugom zajmu za razvoj
zdravstva u Hrvatskoj. Zajam Svjetske banke za Projekt zdravstvenog sustava iznosi 29 milijuna dolara, uz rok otplate od 15 godina i poček od 5 godina, te uobičajenu LIBOR kamatu. Hrvatska Vlada će za ostvarenje projekta izdvojiti još 10,9 milijuna dolara. Cilj projekta je poboljšanje primarne, bolničke i sekundarne zdravstvene zaštite. U sklopu projekta će u Koprivnici biti ostvaren pilot program primarne zaštite, koji bi, ako potvrdi očekivane rezultate, bio primjenjen u cijeloj Hrvatskoj. Istodobno će se raditi na sustavu prevencije srčanih bolesti i skrbi o srčanim bolesnicima.Zasebni dijelovi projekta tiču se javnog zdravlja i uništavanja farmaceutskog otpada. TUZLA - Nova hrvatska inicijativa (NHI) održala je danas u Tuzli tribinu na kojoj je sudjelovao potpredsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Zdravko Tomac. Riječ je o projektu NHI-a, pod nazivom "Korak dalje", kojim ta stranka želi, putem javnih tribina, upoznati građane BIH sa stajalištima oporbenih političkih stranka u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, o budućnosti
ZAGREB, 8. listopada (Hina) -
WASHINGTON - Regionalna direktorica Svjetske banke Arntraud
Hartmann i hrvatski veleposlanik u SAD dr. Miomir Žužul potpisali
su u četvrtak u sjedištu Banke u Washingtonu ugovor o drugom zajmu
za razvoj zdravstva u Hrvatskoj. Zajam Svjetske banke za Projekt
zdravstvenog sustava iznosi 29 milijuna dolara, uz rok otplate od
15 godina i poček od 5 godina, te uobičajenu LIBOR kamatu. Hrvatska
Vlada će za ostvarenje projekta izdvojiti još 10,9 milijuna dolara.
Cilj projekta je poboljšanje primarne, bolničke i sekundarne
zdravstvene zaštite. U sklopu projekta će u Koprivnici biti
ostvaren pilot program primarne zaštite, koji bi, ako potvrdi
očekivane rezultate, bio primjenjen u cijeloj Hrvatskoj. Istodobno
će se raditi na sustavu prevencije srčanih bolesti i skrbi o srčanim
bolesnicima.Zasebni dijelovi projekta tiču se javnog zdravlja i
uništavanja farmaceutskog otpada.
TUZLA - Nova hrvatska inicijativa (NHI) održala je danas u Tuzli
tribinu na kojoj je sudjelovao potpredsjednik Socijaldemokratske
partije Hrvatske (SDP) Zdravko Tomac. Riječ je o projektu NHI-a,
pod nazivom "Korak dalje", kojim ta stranka želi, putem javnih
tribina, upoznati građane BIH sa stajalištima oporbenih političkih
stranka u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, o budućnosti
BIH u odnosu na Hrvatsku. Potpredsjednik SDP-a drži kako je
neopravdan strah bosansko- hercegovačkih Hrvata zbog promjena u
Hrvatskoj nakon izbora. Najavio je i da su SDP Hrvatske i HSLS
odlučile "poduprijeti SDP BiH i NHI, pa će uskoro i zajednički
iznjeti platformu odnosa dviju suverenih država". Na tribiti je
sudjelovao i Krešimir Zubak, predsjednik NHI koji je također osudio
sadašnju politiku Republike Hrvatske prema BIH, nazivajući je
"pogrešnom".
MOSTAR - U Mostaru je danas nakon višesatna zasjedanja i brojnih
stanka prekinuta sjednica Vlade Hercegovačko- neretvanske
županije jer se hrvatski i bošnjački članovi Vlade nisu složili o
dnevnome redu. Posebice su bile prijeporne predložene točke
dnevnog reda o provedbi povratka izbjeglih i raseljenih u Županiji
i gradu Mostaru te izvješće Županijske agencije za privatizaciju.
Bošnjački članovi Vlade nisu prihvatiti dnevni red jer za te točke
nisu bili pripremljeni materijali. Hrvatski su pak članovi Vlade
zahtijevali da se raspravlja i o tim točkama, odnosno o tome zbog
čega članovi Vlade nisu dobili materijal, ali su to bošnjački
dužnosnici odbili. Nova sjednica Vlade najavljena je za idući
tjedan.
BEOGRAD - Nekoliko tisuća građana demonstriralo je u četvrtak
navečer u Beogradu te nekim drugim gradovima Srbije, zahtijevajući
odlazak Slobodana Miloševića s vlasti. Na čelu prosvjednih povorki
bili su čelnici Saveza za promjene, predstavnici studenata,
umjetnici, kulturni djelatnici i predstavnici sindikata.
Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak predložio
je na skupu u Kragujevcu da se Miloševiću zabrani ulazak u taj grad,
što su nazočni aklamacijom prihvatili. Istodobno, državni mediji
nastavljaju s objavljivanjem komentara ili priopćenja stranaka
vladajuće koalicije u kojima se organizatori prosvjednih skupova
optužuju da su "plaćenici NATO-a" i "izdajice", te da žele izazvati
građanski rat u Srbiji i stranu intervenciju koja bi nametnula
marionetsku vladu.
KOSOVSKA MITROVICA - Nekoliko stotina rudara rudnika "Trepča" u
Starom Trgu, nedaleko od Kosovke Mitrovice, prosvjedovalo je u
četvrtak zahtjevajući da im se omogući povratak na radna mjesta. U
Kosovskoj Mitrovici je ispred sjedišta Civilne misije UN-a u
četvrtak prosvjedovalo i nekoliko stotina albanskih studenata
Rudarskog-metalurškog kombinata, koji se nalazi u sjevernom dijelu
grada pod nadzorom kosovskih Srba, zbog čega ne mogu nastaviti
svoje studije. Oni su zahtijevali ujedinjavanje grada i
omogućavanje slobode kretanja u njemu.
WASHINGTON - Upravni odbor Svjetske banke u četvrtak je u
Washingtonu odlučio za gospodarsku i drugu obnovu Kosova tijekom
slijedećih 18 mjeseci osigurati između 40 i 50 milijuna dolara.
Kako je službeno priopćeno, prvih 25 milijuna dolara izdvojeno je
iz ovogodišnjih čistih prihoda Banke i bit će dodijeljeno pod
uobičajenim kreditnim uvjetima. U Banci kažu da njihova glavna
zadaća nije dodjela kredita nego koordinacija gospodarske pomoći
Kosovu u suradnji s Europskom komisijom, što uključuje i
organizaciju donatorskih konferencija, zatim stručnu i tehničku
pomoć UNMIK-u i tek na koncu "selektivnu financijsku pomoć".
LONDON - Velika Britanija pozvat će idući tjedan svoje europske
partnere da podrže koordiniranu borbu protiv kriminalnih skupina
koje ugrožavaju stabilnost Kosova. Britanski ministar vanjskih
poslova Robin Cook predložit će u ponedjeljak na sastanaku
ministara vanjskih poslova EU niz mjera za borbu protiv
organiziranog kriminala na Kosovu, izjavio je glasnogovornik
britanskog ministarstva vanjskih poslova. Ako Cookova inicijativa
u ponedjeljak dobije podršku, bit će predstavljena na sastanku na
vrhu EU-e krajem tjedna u Finskoj, dodao je glasnogovornik.
JERUZALEM - Izraelska vlada objavila je u četvrtak navečer da u
petak neće osloboditi 150 zatvorenika, uglavnom palestinskih
islamista. "Vlada u petak neće pustiti niti jednog zatvorenika",
izjavio je glasnogovornik izraelskog ministarstva za unutarnju
sigurnost, Shlomo Ben Ami. "To nije odlučilo ovo ministarstvo, već
vlada", dodao je. Ured premijera Baraka odbio je komentirati tu
odluku. Izrael je te zatvorenike trebao osloboditi najkasnije u
petak, 8. listopada, datum koji je određen izraelsko-palestinskim
sporazumom potpisanom 5. rujna u Šarm el-Šeiku.
BEČ - Kina i Sjedinjene Države obećale su u četvrtak da će
ratificirati Opći sporazum o zabrani nuklearnih pokusa (CTBT) što
je prije moguće. To je od njih, kao i od Rusije, zatraženo u srijedu
u Beču na otvaranju konferencije o načinima ubrzanja stupanja na
snagu CTBT-a. CTBT zabranjuje svaki nuklearni pokus, civilni ili
vojni, u atomosferi ili pod zemljom i predviđa sustav postaja za
provjeru njegovog provođenja postavljenih u 90 zemalja. CTBT
potpisale su 154 zemlje, a ratificirale 51. Da bi stupio na snagu,
moraju ga ratificirati ukupno 44 zemlje koje, prema IAEA-i,
posjeduju nuklearne reaktore. To još nije učinilo njih 18, a među
njih spadaju Kina, Sjeverna Koreja, Izrael, Rusija i SAD. Sudionici
konferencije u Beču trebali bi im u petak uputiti službeni poziv da
to i učine.
WASHINGTON - Američka državna tajnica Madeleine Albright u
četvrtak se pred senatskim Odborom za međunarodne odnose odlučno
zauzela za ratifikaciju Sveobuhvatnog sporazuma o zabrani
nuklearnih proba (CTBT). Senat u punom sazivu trebao bi o
ratifikaciji odlučiti polovicom slijedećeg tjedna. Zasad je
raspoloženje republikanske većine protiv američkoga potpisa na
sporazumu jer tvrde da bi Sjedinjene države time izgubile vojnu
nadmoć u svijetu. Prije početka sjednice Odbora, predsjednik
Clinton je u kraćoj izjavi u Bijeloj kući rekao kako ratifikaciju
sporazuma podupire američki vojni vrh i ministarstvo obrane,
skupina američkih nobelovaca a od danas i brojni vjerski vođe koji
su u otvorenom pismu Kongresu pozvali da "SAD preuzme vodstvo i
spriječi širenje nuklearnog oružja".
PARIZ - Predstavnici iranskih izbjeglica priopćili su u četvrtak u
Parizu da su održane demonstracije pred 24 francuska
veleposlanstva diljem svijeta u znak prosvjeda zbog poziva
iranskom predsjedniku Mohamadu Hatamiju da posjeti Francusku.
Datum Hatamijevog posjeta Parizu nije priopćen, ali se očekuje da
će biti 26 i 27. listopada. Glasnogovornik Narodnih iranskih
mudžajedina izjavio je da je poziv Hatamiju da posjeti UNESCO
"izrugivanje osnovnim načelima Univerzalne deklaracije o ljudskim
pravima". Hatami je trebao posjetiti Pariz u travnju ove godine,
ali je odustao nakon što je Francuska odbila iranski zahtjev da se
na svečanoj večeri u njegovu čast ne poslužuje vino. Alkoholna su
pića prema islamu zabranjena.
WASHINGTON - Američka agencija za trgovinu i razvoj (USTDA)
objavila je u četvrtak da su s vladom makedonije potpisana dva
ugovora o zajmovima ukupne vrijednosti 1,27 milijuna dolara za
modernizaciju željezničke mreže. Najveći dio novca, 1,2 milijuna
dolara, bit će utrošeno za poboljšanje sigurnosti željezničkog
prometa i nabavku opreme na željezničkim prijelazima. Ostatak
zajma namjenjen je kupnji računala i druge informatičke opreme za
potrebe makedonskih željeznica. USTDA surađuje s vladama Albanije,
Makedonije i Bugarske od 1995. godine kad je predsjednik Bill
Clinton najavio 30 milijuna dolara vrijedan projekt željezničkog
povezivanja tih triju zemalja.
ŽENEVA - Jedna je kršćanska skupina za zaštitu ljudskih prava sa
sjedištem u Zurichu priopćila u četvrtak da je otkupila slobodu
4.300 robova u Sudanu, većinom žena i djece, koji su vraćeni svojim
obiteljima na jugu te zemlje. Skupina, Međunarodna kršćanska
solidarnost (CSI) pozvala je u svojem priopćenju glavnog tajnika
UN-a Kofija Annana i UNICEF da pokušaju stati na put ropstvu u
Sudanu, okrivljujući za postojanje ropstva "agente sudanske
vlade". Prema priopćenju, CSI je omogućila oslobađanje robova
plaćajući oko 50 dolara za oslobađanje svakog od njih. Operacija je
izvedena između 1. i 6. listopada. Time je ta skupina od 1995.
omogućila oslobađanje ukupno 15.447 robova u Sudanu.
WASHINGTON - Dvodnevni washingtonski razgovori pod predsjedanjem
zamjenika američkog ministra financija Stuarta Eizenstata i
njemačkog predstavnika Otta von Lambsdorfa o odšteti radnicima
koji su prisilno radili u njemačkim tvornicama u vrijeme II.
svjetskog rata završili su ponudom njemačke strane za šest
milijardi maraka naknade i dogovorom da se pregovori nastave.
Pravni zastupnici preživjelih "robova" u nacističkim tvornicama
kažu da je ponuda "mnogo lošija nego su i pomišljali", a nasuprot
njima, predstavnik njemačke vlade grof von Lambsdorf misli da je
riječ o "značajnom iznosu". Prema američkim podacima na prisilnom
radu u Njemačkoj je tijekom II. svjetskog rata bilo oko 12 milijuna
ljudi, mahom iz istočnoeuropskih zemalja.
(Hina) kg