RDW 7. X. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 7. X. 1999. Pregled tiska Komentatori današnjih izdanja njemačkih novina uglavnom se osvrću na unutarnjopolitičke teme, prvenstveno na jučer započeti Kongres njemačkog sindikata metalskih radnika IG Metal, koji je, inače, najveće sindikalno udruženje na svijetu. O toj temi berlinski 'Neues Deutschland' bilježi da nakon polovice kongresa sindikata privremena je bilanca dvojaka. 'Ulazak u novo stoljeće', glasi parola. No, dio rituala u Hamburgu prije podsjeća na prošlo stoljeće: višesatna izvješća o radu članova Uprave, unaprijed pripravljeni prilozi za raspravu bez međusobne povezanosti. A IG Metal idućeg stoljeća? Podmladak Sindikata morao se u Hamburgu boriti za puno pravo govora, a protiv predviđenog dnevnog reda. Mladi se također žale kako su svi njihovi sadržajni zahtjevi, osim jednog, prihvaćeni samo kao neobvezni materijal za budući sindikalni rad. Glavno izvješće starog i novog predsjednika Klausa Zwickela bio je više skup svega i svačega nego strateška orijentacija i određivanje težišta za 'novo stoljeće', kritizira 'Neues Deutschland'. Jučer se na kongresu sindikalcima obratio i kancelar Gerhard Schroeder, čiji je govor izazvao različite komentare. Dnevnik 'Frankfurter Allgemeiner Zeitung' ističe da je prijam bio leden. U jednakoj su mjeri odjekivali zvižduci i skromni pljesak. Socijaldemokratski njemački kancelar na kongresu IG Metala u Hamburgu ni u kom slučaju nije bio na domaćem terenu. Nepovjerenje i neprihvaćanje bili su gotovo opipljivi. Nakon govora raspoloženje je bilo bolje nego na njegovu početku. Schroeder je ipak uspio ostaviti kakav-takav dojam. On može u pola sata svima razumljivo predstaviti svoju politiku. To je spoznaja do koje je došla kritički raspoložena publika u Hamburgu. Schroeder je prevalio dobar dio puta od medijskog kancelara i blještavog insceniranja, do političkog zanatlije u zavrzlamama čimbenika moći i interesa u njemačkom društvu, smatra 'Frankfurter Allgemeiner Zeitung'. I 'Koelnische Rundschau' osvrće se na kancelarov nastup na kongresu sindikata i piše da se Schroeder nije dao uvući u odmjeravanje snaga. On je rekao ono što se moralo reći: da se nezaposlenost ne može suzbiti ultimatumima i prijetnjama. Da sindikat ne snosi samo odgovornost prema zaposlenima, nego i prema onima koji traže posao. A prije svega, da nije moguće ostvariti prijedlog sindikata o odlasku u mirovinu već sa navršenih 60 godina starosti. Je li to bilo hrabro? U svakom slučaju, to je bilo jedino moguće. Mirovina sa 60 godina onemogućila bi sve napore oko snižavanja troškova rada. To je svakako bio jedini mogući put. Jer, još jedno skretanje, ovoga puta s kursa željeznog štedljivog kancelara, oduzelo bi mu zauvijek svaku vjerodostojnost, naglašava 'Koelnische Rundschau'. Prijedlog sindikata o pomicanju starosne granice za odlazak u mirovinu komentira i duesseldorfski 'Handelsblatt' koji drži da je moguće da bi prihvaćanje mirovine sa 60 godina na jednom sindikalnom kongresu donijelo zadovoljstvo, no ono ni u kom slučaju nije pogodno za ulazak u novo stoljeće. Jer uvođenje privilegija za manji broj starijih sudionika ne može biti odgovor na značajne gubitke članova i priznavanja jedne masovne organizacije. Koji bi to mladi radnik trebao načeti jedan navodno solidarni problem, u čiji uspjeh na području politike zapošljavanja sumnjaju i mnogi sindikalci? I dok IG Metal svoje snage usredotočuje na mirovinu sa 60 godina, dotle je bitne promjene već prespavao. Time se ne može pridobiti podmladak, upozorava 'Handelsblatt' iz Duesseldorfa. Na istu temu osvrće se i komentator bonnskog 'General Anzeigera', da ono što zahtjev za uvođenjem mirovine sa 60 godina čini sumnjivim jest unutarnja logika. Jer ili će više od milijun starijih zaposlenih stvarno prihvatiti tu ponudu, što bi skupo stajalo mirovinske fondove, ili će u prijevremenu mirovinu otići bitno manji broj ljudi nego što to Zwickel očekuje. U tom bi slučaju taj projekt, doduše, bilo moguće financirati, ali bi njegov utjecaj na tržište rada bio neznatan. Dosadašnja politika prijevremenog odlaska u mirovinu pokazala je da je tek svako sedmo od tako oslobođenih radnih mjesta stvarno ponovo popunjeno. To izaziva bojazan da bi mirovina sa 60 godina, bez obzira na troškove, u svakom slučaju u suzbijanju nezaposlenosti predstavljala samo jednu kapljicu u pustinji, raščlanjuje bonnski 'General Anzeiger'. A od vanjsko-političkih tema u njemačkim novinama i dalje je najzastupljeniji rat u Čečeniji. Izdvajamo komentar dnevnika 'Berliner Zeitung': Tko će platiti sanitetski kordon i model-zonu Sjeverna Čečenija? Čitav ruski državni proračun za iduću godinu o kojem se upravo svađaju zastupnici u Dumi iznosi smiješnih 40 milijardi maraka. A rat je čak i taj proračun već uspio potpuno ruinirati. Čak i kada bi se Zapad iz humanitarnih razloga odlučio za kreditiranje planova za obnovu: zašto bi taj novac uopće ikada trebao stići na Kavkaz? To nije samo aluzija na korupciju i tamne kanale u Rusiji, u kojima je u međuvremenu već nestalo četiri i pol milijarde dolara. Trenutačno nema odgovora na pitanje kako se može riješiti problem Čečenije. Samo je jedno sigurno: Rusija nema koncept za sjeverni Kavkaz. A čak se ni ne nalazi na putu njegova pronalaženja, smatra 'Berliner Zeitung'. (RDW)