FR-poslodavci-Masovni prosvjedi-Vlada-Organizacije/savezi-Radno zakonodavstvo FR-LE MONDE 7.10.PROSVJEDI U FRANC FRANCUSKALE MONDE7. X. 1999.Svi na prosvjede 16. listopada!"Prosvjedi predviđeni za 16. listopada za smanjenje radnog
vremena i protiv nezaposlenosti, nisu usmjereni protiv vlade Lionela Jospina. Oni bi trebali, u sučeljavanju s poslodavcima, stvoriti uvjete za odnos snaga koji će biti povoljan za vladu. Sadašnje gospodarsko poboljšanje ne treba kriti da liberalna globalizacija još uvijek ima razorne društvene posljedice, da razvijen financijski kapitalizam malo mari za interese radnika kada je riječ o unosnim udruživanjima i da poslodavci u Francuskoj pokazuju nepodnošljivu drskost prema radnicima.K tome, Svjetska trgovinska organizacija (STO) daleko je od toga da bude stabilizator svjetskoga gospodarskog sustava, ona je danas glavni prenosnik liberalizma. Toj se težnji, na žalost, neće usprotiviti Prodijevo povjerenstvo u Bruxellesu: saslušanja europskih povjerenika jasno su to pokazala.I u Francuskoj, ukidanja radnih mjesta, nesigurnost, promjenjivost i društvena marginalizacija stalno rastu, iako se vlada može - i to joj je na čast - pohvaliti da je počela suzbijati nezaposlenost.
FRANCUSKA
LE MONDE
7. X. 1999.
Svi na prosvjede 16. listopada!
"Prosvjedi predviđeni za 16. listopada za smanjenje radnog vremena
i protiv nezaposlenosti, nisu usmjereni protiv vlade Lionela
Jospina. Oni bi trebali, u sučeljavanju s poslodavcima, stvoriti
uvjete za odnos snaga koji će biti povoljan za vladu. Sadašnje
gospodarsko poboljšanje ne treba kriti da liberalna globalizacija
još uvijek ima razorne društvene posljedice, da razvijen
financijski kapitalizam malo mari za interese radnika kada je riječ
o unosnim udruživanjima i da poslodavci u Francuskoj pokazuju
nepodnošljivu drskost prema radnicima.
K tome, Svjetska trgovinska organizacija (STO) daleko je od toga da
bude stabilizator svjetskoga gospodarskog sustava, ona je danas
glavni prenosnik liberalizma. Toj se težnji, na žalost, neće
usprotiviti Prodijevo povjerenstvo u Bruxellesu: saslušanja
europskih povjerenika jasno su to pokazala.
I u Francuskoj, ukidanja radnih mjesta, nesigurnost, promjenjivost
i društvena marginalizacija stalno rastu, iako se vlada može - i to
joj je na čast - pohvaliti da je počela suzbijati nezaposlenost.
Svakako, u prilikama liberalne globalizacije i opstrukcije
poslodavaca, manevarski je prostor vlade sužen. No, upravo se zato
mora osloniti na jak socijalni pokret, poput onoga što se dogodilo u
borbi protiv Multilateralnog ugovora o ulaganju (AMI).
Velike su odluke pred nama. Zakon o 35-satnom radnom vremenu nije
posebna reforma organizacije rada. Ona je puno više, ponovno
dubinsko oblikovanje socijalnih veza. Moramo se odlučiti: ili će
taj zakon biti oruđe za konačno prosvjećivanje u rukama ljevice
radi suzbijanja nezaposlenosti, jamstva zaposlenja i plaće i
povećanja slobodnog vremena; ili će, u rukama poslodavaca, postati
bič za nametanje nesigurnosti, promjenjivosti i smanjenja plaća.
Drugi zakon o 35-satnom radnom vremenu dopunit će prvi. No,
utvrđivanje radnog vremena na temelju godišnjega razdoblja,
promjene satnice, smanjenje socijalnih davanja, umjesto pomoći
države, znače također, s gledišta poslodavaca, mogućnost da se
poveća prilagodljivost i zamrzne otvaranje radnih mjesta. Kako ne
razumjeti zabrinutost radnika? Kako ne poduprijeti njihovu borbu?
(...)
Zašto 'protuvladinim' organizacijama dati povlasticu da
utjelovljuju tu glad za pravdom, dok vlada vodi poštenu borbu i
trebala bi biti ponosna na mobilizaciju koja traje? Ni parole na
ovim prosvjedima, ni njihova praktična organizacija nisu utvrđene
jednom zauvijek. Sve je otvoreno. Jedino je važno uključiti se u
obranu zapošljavanja, u pravu borbu protiv nezaposlenosti i
nesigurnosti.
Dodajem - što nije manje važno - da će sudjelovanje čitave ljevice
poprimiti politički smisao koji će znatno nadići francuske prilike
i bit će velik znak solidarnosti sa svima u Europi koji se bore za
ujednačeniji socijalni obrazac.
Vladi Lionela Jospina potrebno je vrijeme da uspije. Mi radimo na
tome. Konstruktivnim vezama sa socijalnim pokretom, ona može
obnoviti svoju strategiju i, još više, pomoći da se vrati nada nakon
višegodišnje malodušnosti i beznađa.
Obnoviti politiku danas, znači poštovati samostalnost socijalnog
pokreta, uspostaviti dijalog s njim da bi se ujedinili zahtjevi
skupina od općeg interesa, ukratko da bi se republikanskom ugovoru
dao socijalni sadržaj. Oni koji od tih prosvjeda žele načiniti
osudu vlade, u krivoj su borbi; oni koji se boje sudjelovati pod
izlikom da bi ona mogla biti osuda vlade, također su u krivoj
borbi.
Naprotiv, oni koji znaju da je vlada na dobrom putu, ali da njezin
utjecaj nije dovoljan da svlada djelovanje liberalne globalizacije
i moć poslodavaca, koji žele podsjetiti da treba ići dalje u
reformama, sudjelovat će 16. listopada u prosvjedima, jer oni se
ponajprije tiču konzervativnih i liberalnih snaga koje nemaju
pravila (...)", piše Sami Nair, europski zastupnik, dopredsjednik
Građanskog pokreta i profesor političkih znanosti na sveučilištu
Pariz-VIII.