FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR MONDE 7.10.ČEČENIJA

FR-RU-YU-pucnjava-Oružani sukobi-Vlada-Izbjeglice/prognanici-Ljudska prava FR MONDE 7.10.ČEČENIJA FRANCUSKALE MONDE7. X. 1999.Upletanje u Čečeniji?"Ako je vjerovati premijeru Vladimiru Putinu, Rusi su opet poveli rat u Čečeniji samo s jednim ciljem: uništiti baze islamskih terorista koji su, prema njegovu mišljenju, odgovorni za atentate u kojima je u rujnu u Moskvi stradalo tristo ljudi. Da bi u tome uspjeli, Rusi već mjesec dana snažno bombardiraju to područje, što nema nikakve veze s proglašenim ciljem.Ne gađaju planine gdje bi se mogli skrivati dotični teroristi. Bombardiraju plinska i naftna postrojenja te malene kavkaske republike, članice Ruske Federacije. Uništavaju ono što je ostalo od Groznog, grada koji su pretvorili u ruševine za prošle ofenzive (1994-1996.). Napadaju kukavnu infrastrukturu kojom još raspolaže legalna vlada predsjednika Aslana Mashadova. Bacaju bombe na nebranjena sela i uništavaju na desetke kuća, kao što je u 'Le Mondeu' od 6. X. pisao naš posebni izvjestitelj Francois Bonnet. Od 5. IX. ubijeno je šesto čečenskih civila; ofenziva je na put progona dovela desetke tisuća izbjeglica. Za manja zlodjela, Indonezija, koja je s pravom bila optužena da
FRANCUSKA LE MONDE 7. X. 1999. Upletanje u Čečeniji? "Ako je vjerovati premijeru Vladimiru Putinu, Rusi su opet poveli rat u Čečeniji samo s jednim ciljem: uništiti baze islamskih terorista koji su, prema njegovu mišljenju, odgovorni za atentate u kojima je u rujnu u Moskvi stradalo tristo ljudi. Da bi u tome uspjeli, Rusi već mjesec dana snažno bombardiraju to područje, što nema nikakve veze s proglašenim ciljem. Ne gađaju planine gdje bi se mogli skrivati dotični teroristi. Bombardiraju plinska i naftna postrojenja te malene kavkaske republike, članice Ruske Federacije. Uništavaju ono što je ostalo od Groznog, grada koji su pretvorili u ruševine za prošle ofenzive (1994-1996.). Napadaju kukavnu infrastrukturu kojom još raspolaže legalna vlada predsjednika Aslana Mashadova. Bacaju bombe na nebranjena sela i uništavaju na desetke kuća, kao što je u 'Le Mondeu' od 6. X. pisao naš posebni izvjestitelj Francois Bonnet. Od 5. IX. ubijeno je šesto čečenskih civila; ofenziva je na put progona dovela desetke tisuća izbjeglica. Za manja zlodjela, Indonezija, koja je s pravom bila optužena da zlostavlja puk Istočnog Timora, bila je izložena gospodarskim sankcijama. Zbog ratnih događaja na Kosovu koji nisu bili jako daleko od ovih, Zapad je, s pravom, pokrenuo snage protiv Srbije. Međunarodna bi zajednica morala osjećati obvezu prema predsjedniku Mashadovu, budući da je njegov izbor nadzirao OESS. Ona, zasad, nije rekla ni jednu riječ za čovjeka čije ovlasti Moskva više ne priznaje. Gotovo već dvije godine g. Mashadov poziva na dijalog s Moskvom. Želi razgovarati o nekontroliranim islamističkim skupinama u Čečeniji - napose onoj Šamila Basaeva - koje su ljetos više puta napale susjedni Dagestan. No, Kremlj ne ratuje u Čečeniji da bi potukao skupinu Basaeva. Ovim nedvojbeno manipulira jedan od klanova koji se prepiru oko vlasti u Moskvi. Boris Berezovski, blizak suradnik predsjednika Borisa Jeljcina, priznao je da je financirao Šamila Basaeva. Kremlj nije nikada pružio ni najmanji dokaz za umiješanost islamista u atentate u Moskvi. On ima druge razloge da napadne Čečeniju: treba se osvetiti za poraz koji su Čečenci nanijeli ruskoj vojsci 1996; treba uništiti puk koji Rusi žele pokoriti više od jednog stoljeća... To su pogibeljni poticaji koji bi trebali biti dokaz da se međunarodna zajednica ne smije zatvoriti u nesnosnu ortačku šutnju. Pravo na upletanje - pa bilo ono i retoričko - na koje se pozivalo na Kosovu i u Timoru, trebalo bi se zatražiti i za rusku agresiju u Čečeniji", kaže se u uvodniku lista.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙