SI-HR-GRANICE SLO 7.X.-DELO-MEĐU ŠTAKORIMA I ZMIJAMA SLOVENIJADELO7. X. 1999.U sanducima među štakorima i zmijama"Međunarodni granični prijelaz Gruškovlje još (djelomično) stoji na zemlji koja je vlasništvo obitelji Šega iz obližnje
Stanošine. Sve što je tamo država 1991. izgradila i postavila, bez ikakve je dokumentacije i ni danas nema ni građevnu ni uporabnu dozvolu. I sve što je 1991. postavljeno kao privremeno, do danas je ostalo neizmjenjeno.Budući da je tako s većinom od 26 cestovnih i 8 željezničkih graničnih prijelaza između Slovenije i Hrvatske, policajci i carinici već nekoliko godina upozoravaju na nepodnošljive radne uvjete na tim prijelazima. Danas su se u Gruškovju okupili predstavnici svih sindikata onih policijskih uprava koje imaju i granične prijelaze na južnoj granici. Ponovno su podgrijali sve probleme s kojima se svakodnevno susreću. Granični prijelazi s Hrvatskom još su naselja baraka koja zacijelo štete ugledu države. Neki nemaju ni nadstrešnicu.Kontejneri su za osam godina dotrajali, tako da ponegdje uistinu rade među štakorima, miševima i zmijama, kako je rečeno u
SLOVENIJA
DELO
7. X. 1999.
U sanducima među štakorima i zmijama
"Međunarodni granični prijelaz Gruškovlje još (djelomično) stoji
na zemlji koja je vlasništvo obitelji Šega iz obližnje Stanošine.
Sve što je tamo država 1991. izgradila i postavila, bez ikakve je
dokumentacije i ni danas nema ni građevnu ni uporabnu dozvolu. I sve
što je 1991. postavljeno kao privremeno, do danas je ostalo
neizmjenjeno.
Budući da je tako s većinom od 26 cestovnih i 8 željezničkih
graničnih prijelaza između Slovenije i Hrvatske, policajci i
carinici već nekoliko godina upozoravaju na nepodnošljive radne
uvjete na tim prijelazima. Danas su se u Gruškovju okupili
predstavnici svih sindikata onih policijskih uprava koje imaju i
granične prijelaze na južnoj granici. Ponovno su podgrijali sve
probleme s kojima se svakodnevno susreću. Granični prijelazi s
Hrvatskom još su naselja baraka koja zacijelo štete ugledu države.
Neki nemaju ni nadstrešnicu.
Kontejneri su za osam godina dotrajali, tako da ponegdje uistinu
rade među štakorima, miševima i zmijama, kako je rečeno u
Gruškovlju. No još veću zabrinutost izaziva što nemaju
odgovarajuću opremu ni za provjeru krivotvorenih putovnica i
drugih dokumenata, što su komunikacijski loše povezani, što noću na
prijelazima tako malo ljudi radi najbolje što može, što se neki voze
na posao pa prelaze sto i više kilometara, što o organiziranoj
prehrani samo sanjaju i slično.
Današnji zbor upozorenja policijskog sindikata Slovenije u
Gruškovlju poklopio se s usklađivanjem proračuna za iduću godinu i
stoga su se na granici glasno ponadali da će se stvari možda uskoro
srediti. Slovenska je vlada naime još prije tri godine prihvatila
program prema kojemu će normalizirati i urediti južne prijelaze,
ali do stvarnog poboljšanja nije došlo. Danas su od pomoćnika
direktora policije Stanislava Vinegara čuli tek obećanje da će
iduće godine početi gradnja prijelaza Obrežje, za koji su nacrti
već gotovi - za sve ostale nema ni nacrta ni programa kada bi mogli
postati normalnim graničnim prijelazima. Obećanih milijun maraka
od njemačke vlade za opremu koja otkriva krivotvorene dokumente
(termovizija), barem će malo ublažiti cjelokupno stanje.
Slovenska južna granica bi, prema planovima, već 2003., dakle za
svega četiri godine, trebala postati schengenskom granicom. To
znači da za nju treba osposobiti 2500 policajaca i da osim sadašnjih
na granicu treba dovesti još tisuću novih. Gdje će stanovati, gdje
će raditi, čime i koliko, to su pitanja koja su ovoga časa izgleda
vrlo stvarna, no čine se utopijskima za državu koja se tako loše
brine o radnim uvjetima svojih službenika.
Pri tomu će doći do još jednog paradoksa na kojega je upozoreno
danas u Gruškovlju. Naše sjeverna i zapadna granica su naime
materijalno solidno sređene i uvjeti su tamo daleko bolji nego na
južnoj. No idućih će godina baš te prijelaze trebati pomalo ukidati
a glavni će ostati južni koji su još i danas tek naselja baraka.
Program uređenja južnih graničnih prijelaza morat će biti temeljit
i podroban. Tako je primjerice granični prijelaz Gruškovlje, koji
je među najopterećenijima, postavljen čak kilometar i pol i još
nešto više od slovenske granice s Hrvatskom. Treba mu dakle
promijeniti i lokaciju, pobrinuti se za novu parcelu i u biti
započeti iz početka. No kada i kako će se toga prihvatiti ova država
koja do danas nije uspjela platiti pišljivih 30 ari ukradene zemlje
na kojoj je počela graditi čak i bez znanja vlasnika. Da se državu
zajedno s njezinim granicama ne može odrediti s lokacijskim
dozvolama, to su odgovorni već rekli, no u ovoj državi nema nikoga
tko bi znao pojasniti zašto to do sada još nije riješeno" - piše
Franc Milošič.