U WASHINGTONU BEZ DOGOVORA O ODŠTETI ZA ROBOVSKI RAD

WASHINGTON, 8. listopada (Hina) - Dvodnevni washingtonski razgovori pod predsjedanjem zamjenika američkog ministra financija Stuarta Eizenstata i njemačkog predstavnika Otta von Lambsdorfa o odšteti radnicima koji su prisilno radili u njemačkim tvornicama u vrijeme II. svjetskog rata završili su ponudom njemačke strane za šest milijardi maraka naknade i dogovorom da se pregovori nastave.#L# "Tih šest milijardi maraka bilo bi podijeljeno na oko dva milijuna preživjelih", rekla je Michaela Hausfeld, odvjetnica njemačkih tvrtki. Pravni zastupnici preživjelih "robova" u nacističkim tvornicama kažu da je ponuda "mnogo lošija nego su i pomišljali", a nasuprot njima, predstavnik njemačke vlade grof von Lambsdorf misli da je riječ o "značajnom iznosu". Prema američkim podacima na prisilnom radu u Njemačkoj je tijekom II. svjetskog rata bilo oko 12 milijuna ljudi, mahom iz istočnoeuropskih zemalja. Prvotni zahtjev žrtava za odštetom bio je 20 milijardi maraka, a velike njemačke tvrtke bile su voljne u poseban fond uplatiti četiri milijarde. Vlada u Berlinu spremna je platiti odštetu ljudima koji su u doba nacizma prisilno radili u državnoj upravi i sličnim službama. O odšteti se počelo razgovarati nakon pritiska na današnje njemačke industrijalce i vladu. Izvorno je odšteta tražena u dvije zasebne tužbe protiv 16 njemačkih tvrtki koje pred sudovima u SAD trebaju odgovarati zbog korištenja "robovskog rada". U pokušaju da spor riješe izvan suda, kasnije se još dvadesetak tvrtki prijavilo da žele uplatiti novac u posebni fond za odštetu žrtvama i njihovim nasljednicima. "To je odgovor na moralna i povijesna dugovanja koje one imaju", kazao je Von Lambsdorf. Među tuženima su Daimler-Benz, BASF, Krupp i drugi njemački industrijski divovi. U washingtonskim razgovorima osim dužnosnika Njemačke i SAD, te dviju strana u sporu, sudjelovala su izaslanstva Bjelorusije, Češke, Izraela, Poljske, Rusije i Ukrajine. (Hina) fp kg