ĐAKOVO, 7. listopada (Hina) - Na mjesnome groblju u Krndiji pokraj Đakova svečano je otkriveno spomen-obilježje poginulim i umrlim podunavskim Nijemcima, žrtvama negdašnjega zatočeničkog logora koji je u tome selu djelovao od kolovoza
1945. do svibnja 1946. Prvi je to spomenik u Republici Hrvatskoj koji je Svjetski savez podunavskih Nijemaca sa sjedištem u Sindelfingenu u Njemačkoj podigao u spomen na nevine žrtve među njemačkim stanovništvom nakon Drugoga svjetskog rata.
ĐAKOVO, 7. listopada (Hina) - Na mjesnome groblju u Krndiji pokraj
Đakova svečano je otkriveno spomen-obilježje poginulim i umrlim
podunavskim Nijemcima, žrtvama negdašnjega zatočeničkog logora
koji je u tome selu djelovao od kolovoza 1945. do svibnja 1946. Prvi
je to spomenik u Republici Hrvatskoj koji je Svjetski savez
podunavskih Nijemaca sa sjedištem u Sindelfingenu u Njemačkoj
podigao u spomen na nevine žrtve među njemačkim stanovništvom nakon
Drugoga svjetskog rata.#L#
U Krndiji, negdašnjem selu s većinskim njemačkim stanovništvom, od
1944. partizanske su vlasti provodile sustavno iseljavanje i
odvođenje u logore. Kroz zatočenički logor za podunavske Nijemce u
Krndiji u nepunih godinu dana njegova djelovanja prošlo je oko
četiri tisuće logoraša, od kojih je oko tisuću umrlo od gladi i
bolesti. Kad je logor zatvoren, Krndija je naseljena kolonistima,
većinom iz BiH, a u njemu danas živi samo osamdesetak uglavnom
starijih stanovnika.
Današnjoj svečanosti u Krndiji bilo je nazočno oko 200 podunavskih
Nijemaca iz Njemačke i Austrije, preživjelih logoraša i negdašnjih
Krndijaša njemačke narodnosti. Osim njih otkrivanju spomenika i
polaganju vijenaca bili su nazočni i njemački veleposlanik u
Hrvatskoj Volker Haak, saborski zastupnik Miroslav Kiš,
predstojnica Ureda za nacionalne manjine Mila Šimić, članovi
Zemaljske udruge podunavskih Nijemaca u Hrvatskoj sa sjedištem u
Osijeku te predstavnici Osječko-baranjske županije, općine i župe
Punitovci.
Spomen-obilježje s popratnim tekstom na hrvatskom i njemačkom
jeziku otkrili su predsjednik Svjetskog saveza podunavskih
Nijemaca Jakob Dinges i predsjednik Zemaljske udruge podunavskih
Nijemaca Franjo Koenig.
Istaknuto je kako hrvatski narod nikada nije bio protiv njemačkog
stanovništva, pomažući mu i u teškim logoraškim trenutcima i
dovodeći pri tomu u opasnost i vlastite živote. S današnjeg skupa u
Krndiji odaslana je poruka da se teška sudbina žrtava logora u
Krndiji više nikada nikomu ne dogodi.
(Hina) žup vkn