GS: NUŽNO POTICATI MALO I SREDNJE GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ

ZAGREB, 7. listopada (Hina) - U današnjem trendu svjetske globalizacije, za koju Hrvatska ima dobre uvjete, nužno je otvaranje što više malih "businessa". Upravo na tom polju ljudi iz dijaspore Hrvatskoj mogu prenijeti svoja iskustva, kazao je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Ante Beljo na danas održanoj konferenciji "Budućnost hrvatske ekonomije: Važnost i značaj mikro privrede u razvoju Hrvatske". Skup je održan u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Ministarstva razvitka, useljeništva i obnove te Kanadske međunarodne agencije za razvoj. #L# Da se na tom polju već ulažu dodatni napori u prilog govori i pokretanje Programa poticanja malog gospodarstva od prije dvije godine, kazao je viši savjetnik u upravi za malo poduzetništvo pri Ministarstvu gospodarstva Zoran Barišić. Taj program koji je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva, prepoznavši upravo malo gospodarstvo kao najvitalniji dio hrvatskog gospodarstva, već je polučio rezultate. Danas 60 posto dobiti ukupnog gospodarstva Hrvatske ostvaruju upravo male i srednje tvrtke, a broj zaposlenih u njima u neprestanom je porastu. Program poticanja malog gospodarstva skup je mjera koje uključuju stručnu pomoć, izobrazbu, institucijsku potporu, promidžbu i poticajna sredstva, kazao je Barišić, a cilj je mu je postati dugoročan i razvojan program. Također, nužno je, dodao je, u Program uključiti i druge subjekte osim trenutačnih nositelja - županija, gradova i općina. Potpredsjednica Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Marija Turudić istaknula je kako su i u privatizacijskom procesu bile vidljive bitne razlike između velikih tvrtki te malih i srednjih poduzeća. Kako je kazala, male tvrtke imale su komparabilne prednosti kao što je veća fleksibilnost i manji broj zaposlenih. Privatizacijskom procesu lakše su se prepustile i zato što za razliku od velikih tvrtki nisu imale straha od gubitka tržišta zemalja bivše države. Tako je u prvi mah privatizirano 595 manjih dioničkih društava vrijednosti 1,528 milijardi njemačkih maraka, od ukupno 2670 poduzeća. Posebna zainteresiranost za ulaganja iskazana je pritom upravo od domaćih ljudi koji žive u dijaspori, a koji nisu donijeli samo kapital već i iskustva te vještine kojih nama nedostaju, rekla je Turudić. Stoga, zaključila je, mikro-privredu trebalo bi snažnije isticati, kako bi se privukli ulagači iz inozemstva. Načelnik Sektora telekomunikacijske mreže i usluga u Hrvatskim telekomunikacijama (HT) Vladimir Brlić napomenuo je kako Hrvatska na području telekomunikacija ima bogatu infrastrukturu no nedovoljno iskustva koje bi mogli donijeti upravo ljudi iz dijaspore. Brlić je, između ostaloga, kazao da je upravo završen međunarodni tender za izgradnju optičke mreže koja će služiti za prijenos televizijskih kanala, tj. za kabelsku televiziju na državnoj razini za koju su HT već ranije dobile koncesiju. HT je dobio ponude najeminentnijih svjetskih proizvođača, a za dva će mjeseca biti odlučeno i tko će mrežu izgraditi. Na današnjoj konferenciji o značaju mikro-privrede u razvoju Hrvatske bilo je govora i o ženskom poduzetništvu te upotrebi Interneta u jačanju malog poduzetništva. (Hina) alt ds