PRAG/ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Povjerenik češke vlade za ljudska prava Petr Uhl svoju je vladu pozvao da zatraži oprost od tamošnje hrvatske manjine za postupke bivše čehoslovačke vlade koja je Hrvate u veljači 1948., zbog
suradnje s nacistima, proglasila "državno nepouzdanima", i u skladu s tim ih između 1948. i 1951. raselila s vjekovnih ognjišta u različite dijelove zemlje, objavio je u broju od srijede ugledni češki list lijeve orijentacije "Pravo".
PRAG/ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Povjerenik češke vlade za
ljudska prava Petr Uhl svoju je vladu pozvao da zatraži oprost od
tamošnje hrvatske manjine za postupke bivše čehoslovačke vlade
koja je Hrvate u veljači 1948., zbog suradnje s nacistima,
proglasila "državno nepouzdanima", i u skladu s tim ih između 1948.
i 1951. raselila s vjekovnih ognjišta u različite dijelove zemlje,
objavio je u broju od srijede ugledni češki list lijeve
orijentacije "Pravo". #L#
"Pri ovom politički nasilnom činu, primjenjeno je načelno
kolektivne odgovornosti, koje je u suprotnosti s elementarnim
ljudskim i građanskim pravima" - tvrdi Uhl, koji je u komunističkom
sustavu, zbog aktivnosti na polju ljudskih prava i sam proveo u
zatvoru punih 9 godina.
Vladin povjerenik za ljudska prava je konstatirao kako je doista
nekolicina pripadnika hrvatske manjine surađivala s nacističkim
režimom, ali da nije moguće ni približno procijeniti u kolikoj
mjeri je kolaboracija bila dragovoljna, pragmatična ili iznuđena.
Hrvati su se u južnu Moravsku naselili još u XVI. stoljeću, te su u
najvećem broju živjeli u tamošnja tri sela Jevisovku, Novy Prerovu
i Dobre Poleu. Otuda su ih pod optužbom, da su za vrijeme rata
surađivali sa fašistima, raselili u razne dijelove države.
Institut za povijest Češke akademije znanosti tvrdi kako su
hrvatski kolaboranti pojedinačno kažnjeni već tijekom 1945. i
1946. godine. U pogledu tadašnjeg položaja cijele manjine, te o
aktima kolaboracije, o krivnji i o kaznama arhivska građa do danas
nije obrađena - stoji u stavu Češke akademije znanosti po ovom
slučaju.
Dok povjerenik za ljudska prava zahtjeva rehabilitaciju hrvatske
manjine, dotle sadašnji ministar unutarnjih poslova Vaclav Gulich
to pitanje ne smatra pretjerano važnim. U izjavi za Pravo on je
doduše priznao, kako bivši komunistički režim nije baš nježno
postupio s nekolicinom Hrvata, ali je po njemu postupak asimilacije
dobro prošao, i nije doveo do posebnih problema.
Predmet rehabilitacije Hrvata u Češkoj došao je pred javnost
tijekom rujna, kada je organizacija manjinskih Hrvata u Češkoj
postavila spomenik progonjenima u selu Jevisovko.
U godinama neposredno nakon Drugog svjetskog rata čehoslovačke
vlasti na sličan način kao sa hrvatskom manjinom postupile su i sa
njemačkom i mađarskom manjinom.
(Hina) fsec/dj br