US-HR-SPORAZUMI VOA 5. X. PAJIĆ O DAYTONU GLAS AMERIKE - VOA5. X. 1999.Daytonski sporazum nije sveto slovo - razgovor sa Zoranom Pajićem, članom Međunarodne skupine za krize. Prilog Vladimira Bilića.Struktura daytonske BiH, onako kako
je zamišljena u dva entiteta, rigidno je etnički postavljena i ne pruža jasna jamstva individualnim pravima i slobodama, govori u posebnom razgovoru za Glas Amerike profesor međunarodnog prava Zoran Pajić, član Međunarodne skupine za krize. = Mislim da Daytonski sporazum ima svoje goleme vrijednosti. Na kraju krajeva, on je osigurao mir i stabilnost u sadašnjoj BiH, ali u svakom slučaju nije sveto slovo i sasvim je nerealno očekivati da bi Daytonski sporazum mogao, ovakav kakav je, bez ijedne izmjene da doživi svoju, recimo, desetu obljetnicu. Zalažem se za to da je svaka rasprava o dopuni, promjeni ili kritici Daytonskog sporazuma legitimna stvar. Postojeća administrativna struktura u BiH ide na ruku homogeniziranim nacionalnim pokretima i sigurno je da entiteti koji su postavljeni na toj osnovi nastoje takvo stanje odraziti što je moguće duže, naglašava profesor Pajić, odgovarajući na upit je li moguća promjena odvijanja političkog života po nacionalnim formulama.
GLAS AMERIKE - VOA
5. X. 1999.
Daytonski sporazum nije sveto slovo - razgovor sa Zoranom Pajićem,
članom Međunarodne skupine za krize. Prilog Vladimira Bilića.
Struktura daytonske BiH, onako kako je zamišljena u dva entiteta,
rigidno je etnički postavljena i ne pruža jasna jamstva
individualnim pravima i slobodama, govori u posebnom razgovoru za
Glas Amerike profesor međunarodnog prava Zoran Pajić, član
Međunarodne skupine za krize.
= Mislim da Daytonski sporazum ima svoje goleme vrijednosti. Na
kraju krajeva, on je osigurao mir i stabilnost u sadašnjoj BiH, ali
u svakom slučaju nije sveto slovo i sasvim je nerealno očekivati da
bi Daytonski sporazum mogao, ovakav kakav je, bez ijedne izmjene da
doživi svoju, recimo, desetu obljetnicu. Zalažem se za to da je
svaka rasprava o dopuni, promjeni ili kritici Daytonskog sporazuma
legitimna stvar. Postojeća administrativna struktura u BiH ide na
ruku homogeniziranim nacionalnim pokretima i sigurno je da
entiteti koji su postavljeni na toj osnovi nastoje takvo stanje
odraziti što je moguće duže, naglašava profesor Pajić,
odgovarajući na upit je li moguća promjena odvijanja političkog
života po nacionalnim formulama.
= Ja mislim da se izvjesnim, čak i malim promjenama, stanje moglo
donekle poboljšati. Mi smo u Međunarodnoj kriznoj skupini, u našoj
analizi pravosuđa, predložili određene promjene u pogledu načina
imenovanja sudaca, organiziranja i financiranja sudstva u BiH,
koje bi trebalo oteti iz ralja te politike. Trebalo bi jednostavno
omogućiti onim sucima kojima je stalo do integriteta sudske
profesije, neovisnosti, kredibiliteta, trebalo bi im omogućiti da
vrše svoju funkciju, a ne da strepe nad tim da će sutra prilikom
reizbora određena politička struktura ili stranka na vlasti
rješavati njihov slučaj. To stoji kao Damaklov mač ne samo nad
pravosuđem, to stoji i nad državnom upravom, pa ako hoćete, i nad
rukovodiocima javnih preduzeća. Dakle, previše je utjecaja dnevne
politike i nacionalno stranačkih struktura na obični život gdje
građani ostvaruju svoja prava.
Sve u svemu odnose u vlasti bi trebalo dovesti na normalne kriterije
parlamentarne demokracije.
= Parlamentarni život u BiH ne postoji. To mogu sasvim odgovorno da
izjavim jer vidite da i međunarodna zajednica se donekle pomirila s
tim i stalno se težište stavlja, i u svim reformama, pa i u reformi
izbornog zakona, težište se stavlja kako će se birati članovi
predsjedništva BiH.
(VOA)