FR-vjernici-Sekte/kultovi-Kriminal-Sudovi-Ljudska prava FR-LIBERATION 5.X.SEKTE U FRANCUSKOJ FRANCUSKALIBERATION5. X. 1999.Pravo oružje za napad na sekte"Ovo je više od običnog prijedloga zakona o borbi protiv sekta, to je pravi
zakonski potres koji kani potaknuti senator iz Liberalne demokracije (DL) Nicolas About. Zapravo, doktor po struci i europski zastupnik želi predložiti tekst zakona koji bi omogućio raspuštanje skupina sektaške naravi. Tako će se završiti rasprava u kojoj je jedan zastupnik u skupštini upozorio: 'Može li se sadašnje zakonodavstvo boriti protiv zloporaba sljedba protusocijalnog usmjerenja koje su krive za utaju poreza, ometanje javnog reda, prijetnju državnoj cjelovitosti, pače i organizirane pokolje i terorizam?'Nicolas About, star 52 godine, dobro poznaje problem sekta jer je jedna skupina vrbovala njegova rođaka. No, budnost toga bivšeg isusovačkog učenika ponajprije je potaknula obrana laičkih vrijednosti, 'jednog od bogatstava Francuske'. Prema njegovu mišljenju, suci danas ne raspolažu potrebnim mjerama za uspješno djelovanje. 'Oni koji misle da je sadašnji pravni arsenal dovoljan, pokazuju svoju naivnost. Postoje samo sudski postupci protiv
FRANCUSKA
LIBERATION
5. X. 1999.
Pravo oružje za napad na sekte
"Ovo je više od običnog prijedloga zakona o borbi protiv sekta, to
je pravi zakonski potres koji kani potaknuti senator iz Liberalne
demokracije (DL) Nicolas About. Zapravo, doktor po struci i
europski zastupnik želi predložiti tekst zakona koji bi omogućio
raspuštanje skupina sektaške naravi. Tako će se završiti rasprava u
kojoj je jedan zastupnik u skupštini upozorio: 'Može li se sadašnje
zakonodavstvo boriti protiv zloporaba sljedba protusocijalnog
usmjerenja koje su krive za utaju poreza, ometanje javnog reda,
prijetnju državnoj cjelovitosti, pače i organizirane pokolje i
terorizam?'
Nicolas About, star 52 godine, dobro poznaje problem sekta jer je
jedna skupina vrbovala njegova rođaka. No, budnost toga bivšeg
isusovačkog učenika ponajprije je potaknula obrana laičkih
vrijednosti, 'jednog od bogatstava Francuske'. Prema njegovu
mišljenju, suci danas ne raspolažu potrebnim mjerama za uspješno
djelovanje. 'Oni koji misle da je sadašnji pravni arsenal dovoljan,
pokazuju svoju naivnost. Postoje samo sudski postupci protiv
pojedinih osoba. Skupine nikada ne podliježu kazni.'
On je također odlučio da će u četirima člancima koji čine njegov
prijedlog zakona, revidirati zakon od 10. I. 1936. o borbenim
skupinama i miliciji. Zakon je doživio promjene 9. IX. 1986. i
proširen je na terorističke skupine koje Predsjednik Republike
može ukinuti, isto kao i buntovničke stranke.
No, sljedbe nemaju puno zajedničkog s proturepublikanskim
strankama iz veljače 1934. Nicolas About, gradonačelnik Montigny-
le-Bretonneux (Yvelines) i europski zastupnik (liberal), pobrinuo
se da popravi tekst iz 1936. i prilagodi ga sadašnjim sektaškim
skretanjima. 'Da bi se izbjegla svaka samovolja, opasnost od neke
sljedbe utvrđuje se prema prijašnjim presudama koje su donesene
protiv nje' (nabrajanje osuda izravno se nadahnjuje listom glavnih
kaznenih djela koje su počinile sljedbe, a koje su iznesene u
Guyardovu izvješću iz 1996.). 'Ukratko, Damoklov će se pravni mač
podići na te skupine čim budu više puta osuđivane, napose zbog
nezakonita liječenja, utaje poreza, lopovluka, prijevare i
zloporabe povjerenja.'
S druge strane, prijedlog zakona govori o stvaranju povoljnih
uvjeta kako bi 'državni savez udruga za obranu obitelji i pojedinca
(UNADFI) i Središte protiv duhovne manipulacije (CCMM) mogli biti
tužitelji u sudskom postupku, pošto bi se odlukom Državnog vijeća
potvrdila javna korist'. Napokon, nadahnjujući se
protuterorističkim zakonima, tekst predviđa kazne od trideset
tisuća franaka do tri godine zatvora.
Tekst Nicolasa Abouta trebao bi ići uobičajenim putem kojim idu
prijedlozi zakona Senata. Saslušanja pravnika, stručnjaka i osoba
poput Alaina Viviena, predsjednika MILS-a (Međuministarski ured za
borbu protiv sljedba), zatim priprema izvješća za povjerenstvo za
zakone. (...)
Kako god bilo, ima li novi zakonodavni ustroj izgleda za uspjeh?
Ništa nije sigurno jer se načelna stajališta nekih u vladi bitno
razlikuju od ove pravne revolucije. Među najutjecajnijima je
ministar unutarnjih poslova Jean-Pierre Chevenement, koji se 19.
rujna otvoreno očitovao 'protiv bilo kakvog protusektaškog
zakona', podsjećajući da postoji 'jasno utvrđena doktrina' i da,
iako treba 'oštro kažnjavati svako odstupanje', postoji 'ustavno
načelo o slobodi vjere'.
To stajalište dijele i neki savjetnici u vladi, za koje je 'kazneni
zakon dovoljan za sudski progon'. Oni podsjećaju da 'glavni
tužitelji mogu čak pokrenuti postupak protiv sljedba kao pravnih
osoba, a ne samo protiv njihovih članova'. Ta se mogućnost rijetko
rabi, smatra Nicolas About, koji dodaje da se njegov tekst ne tiče
'uvjerenja, nego kaznenih djela'", piše Daniel Licht.