SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 4. listopada (Hina) ZAGREB - Presuda Dinku Šakiću je vrlo zadovoljavajuća, jer je zakonski najveća moguća kazna, i to je velika stvar za Hrvatsku i njezino pravosuđe, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu direktor jeruzalemskog Centra Simon Wiesenthal Efraim Zuroff. "Vrlo smo zadovoljni presudom od 20 godina zatvora, jer je to maksimalna kazna prema zakonu, a s obzirom na težinu njegovih zločina, bilo je vrlo važno da dobije upravo najtežu kaznu", rekao je Zuroff na konferenciji za novinare u povodu presude Dinku Šakiću. Bivši zapovjednik ustaškog logora u Jasenovcu u ponedjeljak je, presudom Županijskog suda u Zagrebu da je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, odnosno ratni zločin protiv civilnog stanovništva, osuđen na 20 godina zatvora, najtežu kaznu predviđenu hrvatskim kaznenim zakonom. ZAGREB/BONN/NEW YORK - Deutsche Telekom AG je dobivši natječaj za dionice Hrvatskih Telekomunikacija ostvario novi cilj u svojem širenju na istočnu Europu, piše u ponedjeljak njemačka novinska agencija Dpa. Hrvatska vlada je odlučila u ponedjeljak u Zagrebu da ova bonnska tvrtka za 850 milijuna dolara dobije 35 posto dionica Hrvatskih Telekomunikacija. Deutsche Telekom nazočan je već u telekomunikacijskim tvrtkama u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj i Rusiji. Njemačka tvrtka razmišlja i o ponudi za preuzimanje treće po snazi američke telekomunikacijske tvrtke Sprint u kojoj već ima deset posto udjela, piše "Wall Street Journal". WASHINGTON - Sjedinjene Države pozdravile su u ponedjeljak odluku zagrebačkoga Županijskog suda o zatvorskoj kazni Dinku Šakiću. U posebnom priopćenju objavljenom u Washingtonu State Department izriče zadovoljstvo zbog činjenice da je bivši zapovjednik "zloglasnoga koncentracijskog logora" osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti. Glasnogovornik State Departmenta James Rubin posebno je pohvalio odziv svjedoka koji su pred sudom govorili o svojem stradanju i prilikama u logoru Jasenovac. WASHINGTON - SAD imaju povjerenje u demokratski sustav Austrije i nadaju se da će se odnosi dviju zemalja uspješno razvijati, mada ne prihvaćaju neka politička stajališta Joerga Haidera. Iako se suzdržao podrobnijeg komentiranja ishoda parlamentarnih izbora održanih u nedjelju u Austriji, glasnogovornik State Departmenta James Rubin je kazao kako "je pitanje načela za SAD osuditi izjave koje se mogu protumačiti kao pohvala nacizmu". "Demokratske institucije u Austriji uživaju naše puno povjerenje", kazao je Rubin i dodao kako se nada "daljem uspješnom razvoju međudržavnih odnosa". BRUXELLES - Povjerenik Europske unije za proširenje Guenther Verheugen izrazio je u ponedjeljak nadu da Austrija neće pokušati blokirati proširenje Unije nakon što su na nedjeljnim izborima u toj zemlji birači dali veliku potporu desnici. EU je odbila službeno komentirati rezultate izbora u kojima je desničarska Slobodarska stranka Joerga Heidera osvojila drugo mjesto, iza vladajućih socijaldemokrata kancelara Viktora Klime, ali ispred konzervativne Narodne stranke. "Ne mogu zamisliti da bi Socijaldemokratska stranka ili Narodna stranka oformile vladu koja bi bila protiv europskih integracija ili procesa proširenja", rekao je Verheugen nakon sastanka s poljskim ministrom vanjskih poslova Bronislawom Geremekom u Varšavi. BRUXELLES - Europski diplomati ne skrivaju svoju zabrinutost zbog antieuropskih stajališta Joerga Haidera zbog njegova protivljenja širenju EU na zemlje istočne Europe. "Jedna država ne može blokirati proces proširenja, ali je ništa ne spriječava da to zbiljno uspori, što bi moglo imati negativan učinak na kalendar pregovora i javno mišljenje u zemljama kandidatima za proširenje", izjavio je jedan europski diplomat. JERUZALEM - Izrael je u ponedjeljak izrazio zabrinutost zbog uspona desničarske Slobodarske stranke Joerga Haidera na parlamentarnim izborima održanima u nedjelju u Austriji, upozorivši na opasnost "širenja pošasti neonacizma i fašizma". "Uspon ekstremne desnice mora zazvoniti na uzbunu među svim ljudima slobodnog svijeta koji se još uvijek sjećaju stražnih užasa Drugog svjetskog rata", priopćio je ured izraelskog premijera Ehuda Baraka. MOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je u ponedjeljak da je prva zadaća ruskih postrojba u Čečeniji stvoriti zaštitni kordon, a krajnji cilj iskorijeniti terorizam u toj republici, ali je opovrgnuo izvješća da se ruske snage nalaze na 20 kilometara od Groznog. "Ta informacija nije točna", izjavio je Putin na novinskoj konferenciji opovrgavajući priopćenje čečenskih vlasti objavljeno ranije u ponedjeljak prema kojem su ruske postrojbe stigle na udaljenost od 20 kilometara sjeverno od Groznog i vode silovite borbe s čečenskim snagama. Putin je rekao da se ruske postrojbe koje su ušle u Čečeniju nalaze na "određenoj udaljenosti" od rijeke Terek te da su "ušle u Čečeniju iz Dagestana i drugih područja", ali nije precizirao gdje se postrojbe točno nalaze. MOSKVA - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) izrazila je u ponedjeljak zabrinutost zbog sve većeg broja izbjeglica iz Čečenije. "Nema sumnje da smo suočeni s teškim stanjem, s humanitarnog stajališta, ali isto tako i glede terorizma", rekao je predsjedatelj OESS-a Knut Vollebaek nakon razgovora sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova. Vollebaek je rekao da je ruskoj vladi izrazio zabrinutost zbog problema izbjeglica istaknuvši ipak da OESS promatra problem Čečenije kao dijela Rusije. Oko 100.000 čečenskih izbjeglica pobjeglo je pred ruskim zračnim udarima tražeći sklonište u susjednoj Ingušetiji, gdje žive u šatorima i sa sve manje hrane. MOSKVA - Rusija ima "sve razloge" vjerovati da su vođe islamističkih pobunjenika Šamil Basajev i "Hatab" izravno umiješani u atentate izvedene u nekoliko gradova Rusije od 31. kolovoza do 16. rujna, u kojima su poginule 293 osobe, izjavio je u ponedjeljak ruski premijer Vladimir Putin. Njih dvojica nalaze se "na popisu osoba koje traži Interpol, što znači da su priznati kao međunarodni zločinci", izjavio je ruski premijer na novinskoj konferenciji. "Imamo sve razloge da ih sumnjičimo za teroristička djela" koja su pogodila Rusiju, dodao je Putin. PRIŠTINA - Srbijansko ministarstvo pravosuđa oslobodilo je u ponedjelajk 54 zatvorenika koji su bili uhićeni na Ksovu, priopćio je Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC). ICRC navodi u svom priopćenju da je tih 54 zatočenika najprije bilo u zatvoru na Kosovu, ali su onda prebačeni na drugo mjesto u Srbiji. ICRC im pomaže u povratku na Kosovu, dodaje se u priopćenju. "ICRC će ih sve prebaciti autobusom na Kosovo, pomoći im da stupe u kontakt sa svojim rođacima i omogućiti im smještaj i hranu u Prištini prije nego odu svojim domovima", stoji u priopćenju ICRC-a objavljenom u Prištini i Ženevi. KOSOVO POLJE - Lokalni Albanci su u ponedjeljak poslije podne deblokirali cestu u središtu Kosova Polja, oko pet kilometara zapadno od Prištine, koju su držali zatvorenom tri dana, ali nisu oslobodili i željezničku prugu. Albanci su pristali deblokirati prometnicu nakon brojnih razgovora s predstavnicima KFOR-a i UNMIK-a. Željezničku pruge, međutim, ne žele deblokirati sve dok lokalni Srbi Kosovog Polja i Bresja ne puste u promet magistralnu cestu Priština-Peć koja je već šest dana pod blokadom. LONDON - Srbijanske vlasti uhitile su dvojicu Britanaca, djelatnika televizijke tvrtke SNG Broadcast Services Ltd., zbog "ilegalnog ulaska" u zemlju i osudile ih na 15 dana zatvora, objavio je u ponedjeljak u Londonu Foreign Office. "Jugoslavenske vlasti danas su nas obavijestile da su dvojica naših državljana uhićena 25. rujna", rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova dodavši da će biti oslobođeni 10. listopada. Ken Sucking (53), i njegov vozač Jasmes Free (33), zadnji su put viđeni na Kosovu na odlasku iz Prištine, odakle su trebali preko Makedonije putovati u Grčku i London. Smatralo se da su nestali. ŽENEVA- Visoka povjerenica UN-a za izbjeglice Sadako Ogata izjavila je u ponedjeljak u Ženevi da je međunarodna zajednica "učinila veliku pogrešku kada je prepustila njihovoj sudbini" oko 700.000 izbjeglica i prognanika s Kosova, iz Hrvatske i BiH u SR Jugoslaviji. "Pozivam vlade da pomognu humanitarnim putem", rekla je Ogata govoreći na petom zasjedanju izvršnog odbora UNHCR-a. "Većina manjinskog stanovništva, koje je izbjeglo s Kosova, smjestilo se na prostoru SRJ, gdje sada ima oko 700.000 izbjeglica iz Hrvatske, BiH i s Kosova. Njihova je sudbina neizvjesna u zemlji opustošenoj ratom, gospodarskom krizom i međunarodnom izolacijom. Također je dodala da se "1,5 milijuna izbjeglica iz BiH i Hrvatske još nije vratilo u svoje domove i to četiri godine nakon mirovnog sporazuma iz Daytona", kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. NEW YORK - Jugoslavija se u ponedjeljak Vijeću sigurnosti UN-a požalila da odluka o otvaranju prištinske zračne luke krši sigurnost jugoslavenskog civilnog zračnog prometa. Jugoslavenski veleposlanik pri UN-u Vladislav Jovanović u pismu Vijeću sigurnosti izražava zabrinutost ovom "novom jednostranom i arbitrarnom odlukom" UN-ove kosovske administracije (UNMIK). Jovanović naglašava da je Kosovo bio "autonomna provincija jugoslavenske repubike Srbije", te da prema zakonima Međunarodne organizacije za civilni zračni promet (ICAO) Jugoslavija "jedina ima odgovornost i prava u svojem nedjeljivom zračnom prometu". BEOGRAD - U Beogradu i drugim gradovima Srbije i u ponedjeljak navečer nastavljena su prosvjedna okupljanja građana koji zahtijevaju odlazak s vlasti jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. "Milošević pod svaku cijenu želi ostati, a mi ga pod svaku cijenu želimo otjerati", rekao je večeras pred oko 25.000 okupljenih građana Kragujevca, predsjednik Demokratske stranke Zoran Đinđić. Prosvjedovalo se u Nišu, Novom Sadu i drugim gradovima. MOSKVA - Rusija je upozorila Zapad da bi mogla okončati svoje sudjelovanje u mirovnim operacijama na Kosovu ako se ne stane na kraj prijedlozima o otcijepljenju te pokrajine od SR Jugoslavije, javio je u ponedjeljak Interfax. U svom izvješću, u kojem se poziva na diplomatske izvore, Interfax navodi da je Rusija zabrinuta zbog komentara nekih zapadnih dužnosnika povezanih s mirovnom operacijom. "Ako ne uspijemo postići razumijevanje, ruska strana će prekinuti svoje sudjelovanje u mirovnoj operaciji jer neće imati drugu opciju", prenosi Interfax izjavu ruskih diplomatskih izvora. RIM - Sud u Rimu u ponedjeljak je odobrio politički azil Abdulahu Ocalanu, čelniku Kurdske radničke stranke (PKK), koji se nalazi u zatvoru u Turskoj, objavili su njegovi branitelji pozdravljajući odluku sada potpuno simboličkog značaja. Zahtjev za političkom azilom podnijet je u studenom 1998. godine, u vrijeme kada se čelnik PKK sklonio u Italiji. Ocalana, koji je trenutačno u zatvoru u Turskoj, vojni je sud krajem lipnja osudio na smrt zbog izdaje i separatizam. Turski vrhovni sud u čertvrtak treba razmotriti presudu. "To znači da neovisni talijanski sud ocjenjuje da prava Kurda nisu zajamčena u Turskoj, što je vrlo važno s obzirom na smrtnu kaznu na koju može biti osuđen Ocalan", dodao je Pisapia. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov sastao se u ponedjeljak u Moskvi s premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom izjavivši tom prigodom da razvoj događaja na Kosovu može učiniti složenim mirovno rješenje u BiH. Rusija, čiji su vojnici u sklopu mirovnih snaga raspoređeni i u BiH i na Kosovu, usprotivila se NATO-ovim zračnim udarima početkom ove godine. "Događaji na Kosovu mogu učiniti složenim mirovni proces u BiH", prenijela je agencija Interfax Ivanovljeve riječi. Ivanov je dodao da je situacija složena, ali da može biti riješena. NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odobrilo je u ponedjeljak povećanje vrijednosti nafte koju Irak može prodati u posljednjoj šestmjesečnoj fazi programa "nafta za hranu", koja istječe 21. studenog, s 5.256 milijardi na 8.296 milijardi dolara. Dodatnih 3.04 milijarde dolara odobreno je kako bi Irak nadoknadio smanjeni prihod od prodaje nafte u prethodnih šest mjeseci zbog niske cijene nafte i lošeg tehnološkog stanja iračkih crpki. LISABON - Vođa za nezavisnost Istočnog Timora Xanana Gusmao rekao je u ponedjeljak da protuindonezijski gerilci u tom području neće predati oružje međunarodnim mirovnim snagama. Na novinskoj konferenciji održanoj uoči odlaska iz Portugala u Irsku, Gusmao je rekao da na gerilce Falintila treba gledati kao na "oslobodilačku vojsku, a ne skupinu bandita". Prema Gusmaou, međunarodne mirovne snage (Interfet) trebale bi priznati gerilcima pravo postojanja. "Falintil neće pristati da bude razoružan, mi nikada nismo bili uključeni u teroristička djela", rekao je on. (Hina) rt