VLADA RH: 35 POSTO DIONICA HT-A DEUTSCHE TELEKOMU

Vlada RH: 35 posto dionica HT-A Deutsche Telekomu Njemačka telekomunikacijska tvrtka Deutsche Telekom (DT), odlučila je danas Vlada, postat će vlasnikom 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT). Nijemci su za taj paket dionica u dodatnom krugu ponudbenog postupka ponudili 850 milijuna američkih dolara, dok je švedsko-norveški konzorcij Telia-Telenor ponudio 641 milijun dolara. Ugovor o kupnji dijela HT-a s Deutsche Telekomom trebao bi biti potpisan do kraja tjedna. Vlada je na tridesetominutnoj zatvorenoj sjednici odlučila prihvatiti ponudu DT-a, temeljem koje će 95 posto iznosa, 807,5 milijuna dolara, biti uplaćeno dan nakon potpisivanja ugovora, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro na konferenciji za novinare, održanoj nakon sjednice Vlade. Preostalih 5 posto, odnosno 42,5 milijuna dolara, bit će uplaćeno kad se Deutsche Telekom uvjeri da su podaci o poslovanju i financijama HT-a sukladni podatcima koje su dobili tijekom privatizacijskog procesa. Time završava prva faza privatizacije HT-a, a slijedi druga koju čeka tisuće ljudi u Hrvatskoj - inicijalna javna ponuda dijela dionica HT-a, koja će uslijediti za godinu dana, rekao je Škegro. Pojasnio je kako će i u toj drugoj fazi biti na raspolaganju 35 posto dionica HT-a, pri čemu je sedam posto rezervirano za hrvatske branitelje, a ostalih 28 posto će se prodavati na domaćem i inozemnom tržištu, kao što je to bio slučaj i sa dionicama Plive. Privatizacija HT-a najveća je transakcija na području telekomunikacija u srednjoj i istočnoj Europi u odnosu na broj stanovnika, obavljena je u rekordno kratkom vremenu, dvostruko kraćem nego kod sličnih transakcija, napomenuo je Škegro. Prihod proračuna je 6,040 milijardi kuna, odnosno 1,55 milijardi njemačkih maraka, iz čega proizlazi da je sadašnja tržišna vrijednost HT-a 2,429 milijardi dolara ili 4,427 milijardi maraka, odnosno 17,2 milijarde kuna. Ističući kako je privatizacija HT-a "obavljena transparentno, otvoreno i odgovorno", Škegro je ocijenio kako su time postavljeni standardi za buduće privatizacije velikih hrvatskih tvrtaka - Croatia osiguranja, Privredne, Riječke i Splitske banke, Narodnih novina, Ine i HEP-a. Vlada je odbijanjem prvotne ponude skandinavskog konzorcija u visini 611 milijuna dolara pokazala da i u budućnosti neće prihvatiti ponudu koja je ispod stvarne vrijednosti ponuđenog, ustvrdio je Škegro. Odgovarajući na upit, Škegro je kazao da je prihodom od prodaje 35 posto dionica HT-a zajamčeno i zadržavanje proračunske i platno- bilančne stabilnosti za ovu i sljedeću godinu. Predsjednik Uprave HT-a i član Savjeta za privatizaciju HT-a Ivica Mudrinić kazao je da će i nakon ulaska Deutsche Telekoma u vlasništvo HT-a, HT i dalje ostati pretežito hrvatska tvrtka. Najavio je već za nekoliko dana ustrojavanje nove mješovite uprave, s ukupno šest članova - po tri s hrvatske strane i DT-a. Hrvatski predsjednik Uprave HT-a, rekao je Mudrinić, u slučaju podijeljenog mišljenja o nekoj odluci imat će prevagu odnosno "dupli glas". U Nadzornom odboru, pak, bit će pet članova iz Hrvatske i četiri iz Deutsche Telekoma. Mudrinić drži da će ulazak DT-a, kao treće svjetske telekomunikacijske tvrtke, u HT, za tu tvrtku, ali i za ukupno hrvatsko gospodarstvo značiti razvoj i stvaranje uvjeta za konkuriranje u svijetu. Najavio je da će za nekoliko dana HT predstaviti novu Upravu i smjernice daljnjeg poslovanja. Na upit hoće li u drugoj fazi privatizacije predviđenoj za sljedeću godinu ponuđene dionice HT-a moći kupiti i Deutsche Telekom, predsjednik Povjerenstva za privatizaciju HT-a Ivan Mijatović je izričito rekao kako "to neće biti moguće". Na traženje novinara da Vladini dužnosnici kažu je li bilo i koje su promjene odnosno dopunski uvjeti uneseni u ugovor, Škegro i Mijatović su odgovorili kako "neće ići sada u detalje", ali da o tome "koliko to vrijedi govori dobiveni iznos". Napomenuli su pritom da su izmjene bile "minorne i nisu mijenjale bit transakcije" te da su isti uvjeti i ista dokumentacija ponuđena obojici ponuditelja. Proračunski prihodi su cjelina i oni su potpuno odvojeni od bilo čijih ambicija ili želja, a proračunski su rashodi definirani Zakonom o Državnom proračunu i Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna. "Ako netko misli da će dobiti novce za neku proračunom nedefiniranu i neodobrenu stavku, onda se jako vara. Taj je novac, možete smatrati, već potrošen na zakonom definirane stavke Državnog proračuna, o čemu će javnost ovih dana biti vrlo detaljno izvješćivana", odgovorio je potpredsjednik Škegro. Iznos novca koji će država uprihoditi od prodaje 35 posto dionica HT-a je 4 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) po službenim podacima, a nešto više od 3 posto BDP-a po procjenama Ministarstva financija, rekao je Škegro. Potpredsjednik Vlade je ujedno zahvalio među ostalima i "Vladi i Predsjedniku, koji su nas podržali u preuzimanju rizika i odbijanju prve preniske ponude, bez čega", rekao je, "ne bi mogli postići sadašnji rezultat". Vlada je 29. rujna odbila tada jedinu ponudu Telie-Telenora, koja je ponudila 611 milijuna dolara. Tada je ujedno pozvala i Deutsche Telekom i Telia-Telenor da u drugom dopunskom krugu podnesu nove financijski jače ponude.