DE-NUKLEARKE RDW 2. IV. PREGLED TISKA NJEMAČKI RADIO - RDW2. X. 1999.Pregled tiskaNjemački tisak se nakon atomske nesreće u Japanu danas bavi opasnostima uporabe nuklearne energije. 'Pforzheimer Zeitung' primjećuje da se konačno
moraju povući pouke iz nuklearnih nezgoda. Koliko se još mora dogoditi žrtava, dok se nuklearna energija ne proglasi općenito opasnom za uporabu? Sada savezna vlada mora dokazati hoće li ovaj znak s Dalekog istoka moći iskoristiti u pregovorima s energetskom industrijom, da bi se u dogledno vrijeme napustilo korištenje atomskih elektrana. Tu bi bio potreban jasan stav kancelara Schroedera, ministra okoliša Trittina i ministra gospodarstva Muellera. Ako se oni ne izjasne dovoljno jasno, neće imati uspjeha u borbi s njemačkim atomskim lobijem, drži 'Pforzheimer Zeitung'. Sličnog je mišljenja i muenchenski 'Sueddeutsche Zeitung' koji piše da bi Njemačka kao bogata, tehnološki visoko kompetentna zemlja, morala preuzeti predvodničku ulogu. Mogla bi svijetu dokazati da se može i bez iskorištavanja atomske energije. Ne zato što naši tehničari ne znaju dobro upravljati nuklearnim postrojenjima, već iz razloga što sistem atomske energije na
NJEMAČKI RADIO - RDW
2. X. 1999.
Pregled tiska
Njemački tisak se nakon atomske nesreće u Japanu danas bavi
opasnostima uporabe nuklearne energije. 'Pforzheimer Zeitung'
primjećuje da se konačno moraju povući pouke iz nuklearnih nezgoda.
Koliko se još mora dogoditi žrtava, dok se nuklearna energija ne
proglasi općenito opasnom za uporabu? Sada savezna vlada mora
dokazati hoće li ovaj znak s Dalekog istoka moći iskoristiti u
pregovorima s energetskom industrijom, da bi se u dogledno vrijeme
napustilo korištenje atomskih elektrana. Tu bi bio potreban jasan
stav kancelara Schroedera, ministra okoliša Trittina i ministra
gospodarstva Muellera. Ako se oni ne izjasne dovoljno jasno, neće
imati uspjeha u borbi s njemačkim atomskim lobijem, drži
'Pforzheimer Zeitung'.
Sličnog je mišljenja i muenchenski 'Sueddeutsche Zeitung' koji
piše da bi Njemačka kao bogata, tehnološki visoko kompetentna
zemlja, morala preuzeti predvodničku ulogu. Mogla bi svijetu
dokazati da se može i bez iskorištavanja atomske energije. Ne zato
što naši tehničari ne znaju dobro upravljati nuklearnim
postrojenjima, već iz razloga što sistem atomske energije na
globalnom planu sve više dovodi od nesreća i katastrofa sličnih
ovoj japanskoj. Što se više nuklearki rabi, veći su izgledi da se to
i dogodi. Kako je pokazao japanski primjer, i relativno mala
postrojenja s relativno malom pogrješkom mogu imati strašne
posljedice. Čovjek jednostavno ne može dovoljno ozbiljno svojim
umom shvatiti pojam radioaktivnosti. To ga i čini tako nemoćnim
spram nuklearne energije, zaključuje 'Sueddeutsche Zeitung'.
O napuštanju uporabe nuklearne energije 'Berliner Zeitung'
procjenjuje da pravo vlasništva spram javne obrane od opasnosti -
tijekom debata o napuštanju primjene atomske energije u Njemačkoj
zadnjih mjeseci - sve veću težinu dobivaju ekonomski interesi
vlasnika nuklearnih elektrana. Sve je ostalo na tome da se čak i
ministar za okoliš ponašao prilično diletantski kroz cijelu debatu
i nastojanja za napuštanjem te vrste energije. No nezgoda u Japanu
njegovu političkom cilju daje posve novu težinu. Proizvodnja
atomske energije sa sobom donosi i određeni rizik. Ukoliko taj
rizik postane stvarnost, posljedice mogu biti katastrofalne. Nitko
još ne zna što bi se trebalo učiniti s atomskim otpadom kako u idućim
stoljećima ne bi nanosio štetu budućim stanovnicima Zemlje.
Napuštanje atomske energije nije neka fiks ideja, već zadatak
crveno-zelene koalicije u Njemačkoj, smatra 'Berliner Zeitung'.
'Koelner Stadt Anzeiger' piše o eskalaciji ratnog sukoba u Čečeniji
i drži da Rusija, kao velika sila, tek sada, nakon ulaska njezinih
vojnika u Čečeniju, neće uspjeti ostvariti svoj cilj smirivanja
stanja u Kavkazu uz zaštitu vlastitih interesa. Uništavanje
Čečenije će uspjeti, no u ratu protiv islamski orijentiranih
pobunjenika koji se služe gerilskom taktikom, neće moći
pobijediti. Sa svakim razorenim selom raste i opasnost budućih
terorističkih napada u Rusiji. Zapad, na čiju financijsku pomoć
Moskva i te kako računa, mora odlučiti hoće li Rusiji i dalje
pomagati, znajući za ofenzivu ruskih postrojbi u Čečeniji. No,
sumnje u smisao milijarda kredita su svakim danom sve veće,
zaključuje 'Koelner Stadt Anzeiger'.
Visokotiražni hamburški tabloid 'Bild-Zeitung' piše o ruskom
predsjedniku Borisu Jeljcinu i procjenjuje da u zadnjih 150 godina
su već i ruski carevi, Staljin i njegovi nasljednici željeli
ovladati divljim, krvoločnim i slobodarskim kavkaskim narodom
Čečenije, ali s različitim uspjehom. Umjesto da se u pregovorima s
Čečenijom posluži diplomatskim metodama, Jeljcin i njegov premijer
Putin karte stavljaju na bombe, tenkove i granate. Ono što će
slijediti je neizmjerni jad, more krvi i suza. U očima
civiliziranog svijeta Jeljcin i njegovi generali otkrivaju se kao
tipični brutalni tlačitelji, piše hamburški 'Bild'.
Bamberški 'Fraenkischer Tag' piše o Danu njemačkog jedinstva
desetljeće nakon ujedinjenja istočne i zapadne Njemačke i drži da
je potrebno da prođe neko vrijeme da bi sraslo ono što pripada jedno
uz drugo. Često se može misliti da je istočnim i zapadnim Nijemcima
zajednička jedino nestrpljivost. Savezni kancelar Schroeder je
obnovu istoka označio primarnim ciljom. Kao da mu brzina rasta
privrede u novim saveznim zemljama nije dovoljno brza. Lijepo je
znati da mu istok zemlje leži tako blizu srca. Ali čak ni on ne može
poreći da njemačko jedinstvo ne stoji puno novca. Nijemci mogu biti
ponosni na to što su spremni da zajednički nose teret i zajednički
ostvaruju ono što nitko na ovom svijetu više neće moći ponoviti, a
to je ujedinjenje Njemačke, zaključuje 'Fraenkischer Tag' iz
Bamberga.
(RDW)