FR-LE MONDE 30.9.RAZGOVOR S JUPPEOM

FRANCUSKA LE MONDE 30. IX. 1999. Alain Juppe: treba prihvatiti nove useljenike S Alainom Juppeom, bivšim francuskim premijerom, razgovarali su Philippe Bernard, Jean-Louis Saux i Sylvia Zappi. Iz razgovora izdvajamo: " - Čini se da se rasprava o useljavanju stišala. Zašto ste izabrali ovaj trenutak i ovu temu da biste se očitovali? = Čini mi se da je došlo vrijeme da se govori o useljavanju i integraciji upravo zato što se rasprava stišala. Popuštanje napetosti moguće je zato što su gospodarske prilike danas povoljnije, ali i zato što su Francuzi otvoreniji i popustljiviji. Ono što se događalo na Svjetskom nogometnom prvenstvu pokazuje da se način mišljenja promijenio. S druge strane, mi smo na pragu velike rasprave među petnaestoricom u sklopu Amsterdamskog ugovora koji predviđa donošenje zajedničke europske politike useljavanja. O useljavanju također treba ponovno govoriti zato što problemi nisu riješeni: ni problem nadzora ulaska, ni borbe protiv tajnog useljavanja koje organiziraju moćne mreže za izrabljivanje strane radne snage. Kada je riječ o integraciji, a upravo sam zato i htio iznijeti svoje mišljenje, ona zapinje, kako u školama, tako i na radnim mjestima, uz nepodnošljivu diskriminaciju koja ugrožava narodno jedinstvo. (...) - Vi dajete prednost europskim okvirima za provedbu nove politike useljavanja. Ne bojite li se da ćete izazvati otpor Vašeg biračkog tijela? = Više se plašim grubog buđenja iz sna, kada se neki političari dočepaju brojaka koje pokazuju da je priljev useljenika znatno porastao od 1997. Ako postoji područje gdje Francuzi mogu shvatiti da se ne može istodobno provoditi petnaest različitih politika, onda je to ovo područje. Mi moramo utvrditi zajednička mjerila za prihvat novih useljenika u Europsku uniju. U stvari, mislim da 'immigration zero' (zabrana useljavanja, slogan koji promiče desnica, op. prev.) ne znači puno: okupljanje obitelji je jedno pravo, a Europa će, s obzirom na demografiju, zacijelo imati potrebu za radnom snagom izvana. Drugo poglavlje te nove europske politike mora uključiti borbu protiv tajnog useljavanja, sa zajedničkim pravilima o protjerivanju. Također će trebati, u pregovorima s matičnim zemljama, više vezati pomoć uz izradu i proširenje sporazuma o povratku njihovih građana koji nemaju sređene papire. - Vi ističete važnost francuskih birača koji su potomci useljenika. Kakvo mjesto ima podilaženje biračima u Vašoj analizi? = Političarima se općenito prigovara da ne vode računa o težnjama građana, zato im nemojmo, kada to čine, prigovarati da se bave politikantstvom. Jednostavno tvrdim da su mnoge osobe stranog podrijetla razočarane ljevicom, od koje su puno očekivale. Naša je zadaća da im se danas obratimo. - Vaš govor podsjeća na govor ljevice. Kako će birači moći načiniti razliku? = Razlike postoje, primjerice kada je riječ o ozakonjenju osoba bez osobnih isprava, za koje mislim da je jako neodređeno. Mislim da svaki slučaj treba istražiti s ljudske strane. No, odatle do uvođenja načela da svaki stranac koji je nezakonito uselio ima pravo na isprave, postoji korak koji se ne smije preskočiti. Jer, u demokraciji se ne može nagrađivati povreda zakona. (...) - Vlade već petnaest godina neprestano, jedna za drugom, donose i ukidaju zakone o useljavanju i o državljanstvu. Je li to doba, prema Vašem mišljenju, također prošlo? = Ne čini mi se da je najvažnije otvoriti nova područja rada na zakonima, sa svim raspravama koje to potiče. Bolje je baviti se konkretnim problemima. Možda će nam izgradnja Europe omogućiti da nadiđemo naše unutarnje rasprave kako bismo pronašli zajednički europski obrazac."