DOSADAŠNJI TIJEK PRIVATIZACIJE HT-A

ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Hrvatska je Vlada odbila ponudu švedsko- norveškog konzorcija Telia-Telenor za kupnju 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT) za 611 milijuna dolara. Istodobno je odlučeno da se otvori vremenki kratak dodatni krug, odnosno 'pripetavanje' na koje su pozvani i Deutsche Telekom i Telia- Telenor. Oni bi trebali 4. listopada u 10 sati podnijeti, kako u Vladi kažu, "financijski jaču ponudu".#L# Odbijanje jedine ponude koja je 23. rujna predana prema odredbama Ponudbenih pravila, Vlada je obrazložila "isključivo zato jer ponuđena cijena od 611 milijuna američkih dolara ne odražava stvarnu vrijednost HT-a". Potpredsjednik Vlade i ministar finacije (ujedno i član Savjeta za privatizaciju HT-a) Borislav Škegro je izjavio pritom da Vlada "ima razloga vjerovati da će i jedan i drugi ponuditelj, koji su 17. rujna preuzeli svu dokumentaciju, dostaviti svoje financijske ponude, za koje očekuje da će biti znatno više od 611 milijuna dolara". Vlada će, ističe Škegro, u slučaju da te ponude budu niske "i njih odbiti". Vlada se odbijajući ponudu pozvala na odredbu Ponudbenih pravila prema kojoj i ne treba prihvatiti ponudu ako ona "podcjenjuje pravu vrijednost ponuđenog". Ministar Škegro jučer nije htio komentirati navodne informacije da Telia-Telenor neće sudjelovati u nastavku natječaja. Visoki predstavnici švedsko-norveškog konzorcija Telia-Telenor, koji su boravili u Zagrebu posljednjih dana, nisu komentirali odluku hrvatske Vlade. Kako ističu u Vienna Capital Partnersu, savjetniku za kupnju HT-a, Telia-Telenor će se o odluci očitovati i javno priopćiti svoju odluku. U Epicu, savjetniku Deutsche Telekoma, napominju da čekaju službeni stav iz središnjice Deutsche Telekoma, o čemu će pravodobno izvijestiti javnost. Oba pozvana ponuditelja, kako se doznaje, neće se službeno očitovati prijed ponedjeljka, 4. listopada, kada bi se trebalo pristupiti otvaranju ponuda temeljem dodatnog kruga prikupljanja ponuda za privatizaciju HT-a. Povjerenstvu za privatizaciju HT-a 23. rujna stigla je jedna ponuda Telie-Telenora, koja je, kako je tom prigodom, istaknuto sukladna Ponudbenim pravilima. Deutsche Telekom, koji je sudjelovao od samog početka u procesu privatizacije, nije podnio ponudu u predviđenom roku niti su se njihovi predstavnici pojavili na otvaranju ponuda. U EPIC-u su tada izjavili da je Deutsche Telekom još 21. rujna odlučio ne podnijeti ponudu za kupnju HT-a. No, istodobno su izjavili da su i nadalje zainteresirani za kupnju HT-a uz obostrano prihvatljiv ugovor. Proces privatizacije HT-a, čiji je prihod već predviđen u ovogodišnjem državnom proračunu, najavljivan je duže vrijeme, a provedba je počela prihvaćenjem Zakona o razdvajanju HPT-a na HT i HP, koji se primjenjuje od 1. siječnja 1999., imenovanjem Povjerenstva i Savjeta za privatizaciju 20. siječnja te imenovanjem financijskog savjetnika - Dresdner Kleinwort Benson (DKB). Prema prvotnim zakonskim odredbama, u privatizaciji jedne od najuspješnijih hrvatskih tvrtaka u vlasništvu države, strateškom je ulagatelju ponuđena prodaja najmanje 25 posto plus jedna dionica. Uz to, prvotnih pet posto dionica namijenjenih prodaji zaposlenicima i ranije zaposlenima u HPT-u po povoljnim uvjetima te pet posto dionica za besplatnu podjelu hrvatskim braniteljima povećano je, na traženje HDZ-a, na sedam posto. Država je zbog zaštite nacionalnih strateških interesa odlučila zadržati 30 posto dionica čija će dividenda biti usmjerivana za potrebe mirovinskog sustava. Ostalih 20 posto dionica bit će, prema planu privatizacije, ponuđeno na javnoj ponudi u drugom krugu privatizacije HT-a koji treba započeti u 2000., kada će dionice HT-a moći kupiti sve zainteresirane osobe. Uoči predstavljanja ponude u većim europskim i svjetskim centrima, DKB je na konferenciji za novinare iznio procjene da četvrtina plus jedna dionica HT-a iznosi između 600 i milijardu dolara, odnosno da je vrijednost HT-a između 2,4 i 4 milijarde dolara. Zanimanje za sudjelovanje u privatizaciji HT-a u početku su pokazala četiri potencijalna ulagača - Deutsche Telekom, švedska telekomunikacijska tvrtka Telia, Austria Telekom i grčki OTE. No, u daljnjim pregovorima i nakon isticanja namjere potencijalnih ulagatelja za kupnjom većeg paketa dionica, Vlada je uredbom sa zakonskom snagom odlučila strateškom ulagatelju ponuditi 35 posto plus jednu dionicu. Nakon još jedne runde pregovora i dolaska predstavnika svih četiriju potencijalnih ulagača u Zagreb kako bi provjerili sve podatke o poslovanju i planovima HT-a, neobvezujuće ponude 23. srpnja predali su samo njemački Deutsche Telekom i švedsko- norveški konzorcij Telia-Telenor (koji su se u međuvremenu udružili). Početkom rujna dvojici preostalih takmaca hrvatska Vlada šalje Provedbena paravila. U njima je sadržan model-oblik ponude sukladno kojem je potrebno da ponuditelji navedu cijenu koju su spremni platiti za 35 posto dionica HT-a te da potvrde da će potpisati dokumentaciju za provođenje transakcije u obliku kojeg su primili 17. rujna ove godine. Po model-obliku ponude, kako je rečeno, jedini kriterij za prihvaćanje ponuda bit će ponuđena fiksna cijena i prihvaćanje transakcijskih dokumenata. Pobjednička ponuda bit će podvrgnuta konačnom prihvaćanju od strane hrvatske Vlade koja nije obvezna prihvatiti ponudu. I kao što je poznato, 23. rujna jedino je švedsko-norveški konzorcij podnio ponudu, dok Deutsche Telekom, koji je u ponudbenom postupku sudjelovao od samog početka, nije podnio ponudu u roku utvrđenom ponudbenim pravilima niti su se njihovi predstavnici pojavili na službenom otvaranju ponuda. U javnosti su tih dana kolale informacije da je Deutsche Telekom tražio produženje roka za predaju ponuda, izražavajući neslaganje sa ponuđenim standardiziranim ugovorom. Nakon javnog otvaranja ponuda, hrvatska je Vlada nakon višesatnog zasjedanja odgodila donošenje odluke o prodaji dionica HT-a za najkasnije sedam dana. Razmatrajući jedinu pristiglu ponudu konzorcija Telia-Telenor, Vlada je tada zaključila kako su joj potrebne dodatne konzultacije, stručna razmatranja i ocjene oko ponude švedsko-norveškog konzorcija koji je za 35 posto dionica HT- a ponudio 611 milijuna američkih dolara. (Hina) kg/db ds