ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske u prvih sedam mjeseci ove godine smanjen je za 13,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Smanjenje trgovinskog manjka rezultat je, međutim, ne samo
smanjenja uvoza nego i izvoza. Izražena u američkim dolarima, vrijednost robnog izvoza u prvih sedam mjeseci, po podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 2.396 milijuna dolara, što je 5,2 posto manje nego u isto vrijeme lani, dok je istodobno uvoz smanjen za 9,2 posto a uvezeno je roba za 4.448 milijuna dolara. Deficit u robnoj razmjeni u sedam ovogodišnjih mjeseci iznosi (još uvijek visokih) 2.053 milijuna dolara, prema 2.373 milijuna dolara u istom prošlogodišnjem razdoblju.
ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni
Hrvatske u prvih sedam mjeseci ove godine smanjen je za 13,5 posto u
odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Smanjenje trgovinskog
manjka rezultat je, međutim, ne samo smanjenja uvoza nego i izvoza.
Izražena u američkim dolarima, vrijednost robnog izvoza u prvih
sedam mjeseci, po podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila
je 2.396 milijuna dolara, što je 5,2 posto manje nego u isto vrijeme
lani, dok je istodobno uvoz smanjen za 9,2 posto a uvezeno je roba za
4.448 milijuna dolara. Deficit u robnoj razmjeni u sedam
ovogodišnjih mjeseci iznosi (još uvijek visokih) 2.053 milijuna
dolara, prema 2.373 milijuna dolara u istom prošlogodišnjem
razdoblju.#L#
Izostanak inozemne potražnje osjetio se u gotovo svim dominantnim
izvoznim tržištima za hrvatske proizvode, upozoravaju iz Hrvatske
gospodarske komore. O tome govore podaci da je hrvatski robni izvoz
u Europsku uniju zabilježio pad od 3,2 posto, u zemlje CEFTA-e za
8,1 posto, a u "ostale europske zemlje u razvoju" za 21 posto.
Hrvatski su izvoznici u prethodnim godinama povećavali plasman na
europska "meka" tržišta ponajprije zahvaljujući
bosanskohercegovačkom i ruskom tržištu. Ove godine, međutim,
uslijed ukidanja bescarinske unije između BiH i Hrvatske izvoz je u
Bosnu i Hercegovinu smanjen za 10,5 posto (i u prvih je sedam
mjeseci ove godine iznosio oko 315 milijuna dolara). Također je
smanjen izvoz na rusko tržište za čak 62,7 posto (na 48,3 milijuna
dolara).
Podaci o struktura hrvatskog izvoza pokazuju sve veći udio u
vrijednosti izvoza doradnih poslova. Tako je udio (aktivnog)
izvoza nakon oplemenjivanja u ukupnom deviznom priljevu od robnog
izvoza već premašio 42 posto, dok je u prvih sedam mjeseci prošle
godine iznosio 35,1 posto. Doradni poslovi, kojima domaća poduzeća
zapravo prodaju svoju radnu snagu i prostor, jedino su i
zabilježili rast, od 14 posto premašivši vrijednost od milijardu
dolara. Istodobno, redoviti izvoz, čija je vrijednost u prvih sedam
mjeseci iznosila 1,2 milijarde dolara, manji je za 14,3 posto. Udio
redovitog izvoza smanjen je sa 56,3 posto u prvih sedam mjeseci
prošle na 50,9 posto u istom razdoblju ove godine.
Hrvatsko gospodarstvo, opterećeno nelikvidnošću, tehnološki
zastarjelom proizvodnjom, visokom poreznom presijom, biva sve
manje konkurentno za zahtjevnom svjetskom tržištu, ocjenjuju u
Sektoru za makroekonomske analize HGK, napominjući da je jedan od
većih problema hrvatskih izvoznika nečlanstvo Hrvatske u WTO-u i
CEFTA-i.
(Hina) ds