MATICA SINDIKATA JAVNIH SLUŽBI I HUP USUGLASILI NAČELA POLITIKE PLAĆA

ZAGREB, 29. rujna (Hina) - Matica hrvatskih sindikata javnih službi i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) usuglasili su načela politike plaća. Ta će načela predložiti na prihvaćanje Gospodarsko- socijalnom vijeću i predstaviti izaslanstvu Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) koje trenutačno boravi u redovitom posjetu Hrvatskoj, izvijestili su na današnjoj zajedničkoj konferenciji za novinare predsjednik Matice Vilim Ribić i ravnatelj HUP-a Željko Ivančević.#L# Plaće u Hrvatskoj rastu daleko brže od bruto društvenog proizvoda (BDP) i produktivnosti, tako da je u prvih šest mjeseci ove godine prosječna plaća porasla 11 posto, dok se BDP smanjio za jedan i pol posto. Međutim, krivac za to nisu plaće u javnim službama, poput školstva ili znanosti, već plaće u javnim ili državnim poduzećima, od kojih mnoga uživaju monopolni položaj, drži Vilim Ribić. Plaće u javnim službama tek će s 12 postotnim povećanjem u prosincu dosegnuti razinu prosječne plaće u zemlji, što je tijekom nekoliko posljednjih godina bio glavni cilj sindikata, a što je ugrađeno i u zajednička načela, dodao je Ribić. U načelima se ističe da plaće u javnim službama trebaju pratiti plaće u gospodarstvu, ali i dijeliti njegovu sudbinu, što znači da jednom definirani odnos među plaćama treba oscilirati prema kretanju BDP-a i nezaposlenosti. Plaće u javnim i državnim poduzećima mogu rasti najviše do razine porasta BDP-a. Načelima se također nastoji ispraviti nenormalna pojava da su za isti posao plaće u lokalnoj upravi i samoupravi često puta mnogo više od plaća u javnim i državnim službama, rečeno je na konferenciji. Plaće u lokalnoj upravi i samoupravi treba urediti u okviru jedinstvenog sustava plaća u javnim i državnim službama, drže u Matici i HUP-u. "Nije točno da je HUP protiv rasta plaća u javnim službama, već se protivi neracionalnoj i neefikasnoj državnoj upravi. Gospodarstvu su nužni kvalitetni stručnjaci, zbog čega društvo treba pomoći razvoju prosvjete i znanosti i kroz odgovarajuće plaćeni rad u tim službama", rekao je Željko Ivančević. "Međutim, iz nekih apsurdnih pojava u politici plaća vidi se da postoji socijalna neosjetljivost, pa i nemoralan odnos, prema općem stanju u zemlji", ocijenio je Ivančević. U zdravstvu, primjerice, država prosječno duguje privatnim ljekarnama po 600 tisuća kuna, što je više od ukupne mase za plaće koju u mnogim ljekarnama izdvoje tijekom jedne godine. "Zbog toga plaće kasne, a vlasnici ljekarni moraju uzimati zajmove kako bi isplatili svoje djelatnike. Zaposlenima u Ministarstvu zdravstva, međutim, njihove (pre)visoke plaće ne kasne niti jedan dan", ustvrdio je Ivančević. Nakon izbora vjerojatna nova Vlada treba svima reći kakvo je stvarno stanje u gospodarstvu i sa sindikatima i poslodavcima se dogovoriti o nužnosti ravnomjernije raspodjele tereta izlaska iz krize, pa i u politici plaća, zaključio je Ivančević. (Hina) md sp