US 28. IX. IHT ULAGANJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 28. IX. 1999. Želite međunarodni kapital? Osigurajte transparentnost i poštenje "Jedna pouka financijske krize u istočnoj Aziji, i širenja te krize na druga gospodarstva u razvoju od Rusije do Brazila, jest da međunarodni kapital više neće ulaziti u kompanije, banke i druge financijske ustanove koje nisu transparentne i poštene u obavljanju svojih poslova", piše Magdi Iskander, direktor Odjela za razvoj privatnog sektora Svjetske banke. "Azijska je kriza upozorila vlade i privatne tvrtke u zemljama u razvoju i novoindustrijaliziranim zemljama da će loše korporacijsko upravljanje u smislu slabih pravnih i regulacijskih sustava, neusklađenih računovodstvenih i revizorskih standarda, loših bankovnih običaja, nedjelotvornoga nadzornog odbora i nedostatne zaštite malih dioničara, ozbiljno ograničiti njihov pristup izvorima međunarodnog novca. (...) Zemlje u razvoju sad sve više shvaćaju da je zdravo korporacijsko upravljanje temelj održivoga gospodarskog rasta i da je pristup privatnom kapitalu nuždan za izvlačenje iz siromaštva i omogućavanje bolje budućnosti. Od Južne Afrike do Kirgistana, od Indije do Malezije, vodeće skupine u javnom i privatnom sektoru izložile su svoje vizije reforma. No one se često suočavaju s otporom moćnih interesa. Reforma sustava korporacijskog upravljanja politički je složena. Velike tvrtke često imaju znatan politički utjecaj i pristup javnim medijima. Regulatori ili nadzornici rijetko imaju političke, ljudske i financijske resurse da pobijede te interese. (...) Sad, kad je oporavak u tijeku u Istočnoj Aziji i drugim zemljama, važno je da ta gospodarstva nastave provoditi mjere za osiguranje zdravog korporacijskog upravljanja, prije nego što izbije nova kriza. To je u osnovi politički proces koji zahtijeva spoj regulacijskih reforma i dobrovoljnih privatnih akcija u stalnom procesu konsezusa i izgradnje kapaciteta koji uključuje sve igrače. Svaka će zemlja trebati pronaći vlastitu formulu procjenom svojih jačih i slabijih strana, određivanjem prioriteta i plana reforma, stvaranjem snažnih ustanova i razvijanjem nužnih regulacijskih i upravljačkih vještina. Treba osigurati i poticaje i stegu da bi privatni i javni sektori prihvatili i dosljedno provodili zdrava načela korporacijskog upravljanja. Ta zadaća zastrašuje. Ona tipično uključuje mnoštvo mjera za: uspostavu natječajnih tržišta; nametanje financijske stege raskidanjem ležernih veza između vlada, banaka i korporacija; njegovanjem rasta dobro reguliranih tržišta vrijednosnih papira; modernizacijom i jačanjem pravnih, sudskih i poreznih sustava; i naravno, promicanjem transparentnosti i poštenja. Zdravo korporacijsko upravljanje važno je za privlačenje dugoročnih ulaganja, kako domaćih tako i inozemnih. Također je važno za širenje i produbljivanje mjesnih burza i tržišta javnog duga. Za razliku od međunarodnih ulagača koji mogu diverzificirati svoj rizik ulaganjem u veći broj zemalja ili regija, domaći ulagači često su zatočenici sustava i suočavaju se s većim rizicima, posebno u okolini koja je neprozirna i ne štiti prava malih dioničara. Kao skupina, međutim, domaći ulagači često čine veliku potencijalnu banku novca koja je presudna za razvoj."