DOKUMENTI I KNJIGE NA IZLOŽBI U VATIKANU

ZAGREB, 28. rujna (Hina)- Na izložbi "Hrvati ? kršćanstvo, kultura, umjetnost", koja se otvara 28. listopada u Vatikanu, osim umjetničkih djela bit će izloženi i dokumenti i vrijedne knjige. Za razliku od pisane građe javnosti je već dobrim dijelom predstavljena hrvatska likovna baština koja će biti izložena na toj izložbi. Od umjetničkih i povijesno značajnih predmeta svakako je najznačajnija Višeslavova krstionica. Taj niz bit će zaključen djelima hrvatskih umjetnika iz ovoga stoljeća. #L#. "Za cjelovit presjek nacionalne i crkvene povijesti i kulture potrebno je bilo uključiti i temeljne dokumente naše državnosti, značajne za nacionalni i vjerski identitet", izjavio je u razgovoru za Hinu jedan od suradnika izložbe Tomislav Mrkonjić, hrvatski franjevac konventualac, arhivar i profesor arhivistike u vatikanskom tajnom arhivu. On je, uz ostalo, dijelom pripravio i revidirao kataloške jedinice koje se odnose na dokumentarni dio izložbe. Dokumente su, dodao je Mrkonjić, izabrali autori stručnjaci za pojedina povijesna razdoblja nacionalne i crkvene povijesti, počevši od Libera pontificalisa, odnosno Misije opata Martina, izaslanika pape Ivana IV. (640.-642.) u Istru i Dalmaciju, pa sve do posljednjeg dokumenta kojim je papa Ivan Pavao II. beatificirao kardinala Alojzija Stepinca, 3. listopada 1998. Svi su dokumenti originali, odnosno registracije dokumenata, primjerice pismo pape Ivana VIII. hrvatskom vladaru Branimiru od 7. lipnja 879. nije sačuvano u originalu, nego u prijepisu pisma u svesku gdje su prepisana, odnosno registrirana poslana papina pisma. Ali ni taj registar, koji se čuva u Vatikanskom arhivu i koji će biti izložen, nije prvotni registar pisan na papirusu, nego jedna kopija iz sedamdesetih godina 11. stoljeća prepisana u Rimu u beneventanskom pismu (pismo kojim su osobito pisali benediktinci u opatiji Monte Cassino u pokrajini Benevento). Osim toga, ističe Mrkonjić, jedan od značajnijih dokumenata za našu državnost je Zavjetnica hrvatskoga kralja Dmitra Zvonimira papi Grguru VII. iz listopada 1075. Taj dokument je kopija iz tzv. Liber censuum cencija camerarija (papinskog "ekonoma") gdje su prepisani dokumenti koji pokazuju razne odnose ekonomske i političke naravi između papa i dotičnih vladara. Tom se zavjetnicom i naš Dmitar Zvonimir obvezao papi plaćati godišnji porez (tributum), a papa mu je zauzvrat dao kraljevski naslov. Taj blok dokumenata važan za našu državnost bit će zaključen dokumentom kojim je Državno tajništvo Svete Stolice 13. siječnja 1992. priznalo neovisnost Republike Hrvatske. Drugi niz dokumenata, odnosno knjiga, odnosi se na (staro)slavenski jezik i glagoljsko pismo u latinskom bogoslužju. Temeljni je dokument toga niza pismo pape Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu kojim mu dopušta "glagoljanje" u biskupiji, datirano u Lyonu 29. ožujka 1248. i sačuvano u registru pisama istog pape u Vatikanskom arhivu, napomenuo je Mrkonjić. Od glagoljskih rukopisa i tiskanih knjiga bit će izložen glagoljski misal Borgiano Illirico 4. i drugi dio glagoljskog brevijara Borgiano Illirico 6. iz 14. st., koji se čuvaju u Vatikanskoj knjižnici. Zatim zanimljivi glagoljski amuelet tipa Sizin na jednom pergamentnom listu s kraja 14. st. Slijedi serija glagoljskih tiskanih knjiga koja počinje poznatim prvotiskom, Misalom iz 1483., primjerak iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Za očuvanje hrvatske državnosti kroz povijest osobito su važne Ustanove sv. Jeronima u Rimu. Temeljni dokument o osnivanju tih Ustanova je pismo pape Nikole V. (1453.) kojim dopušta osnivanje hospicija (gostinjca) za naše hodočasnike i izbjeglice pred progonom od Turaka. Sljedeći je značajni dokument, vezan uz te Ustanove, bula pape Siksta V. Sapientiam Sanctorum (1589.) kojom je ustanovio "ilirski" (hrvatski) nacionalni kaptol Sv. Jeronima u Rimu. Teško stanje hrvatskog naroda nakon prodora Turaka predočeno je tiskanim govorom senjskog biskupa Šimuna Kožičića Benje, naslovljenim De Corvatiae desolatione (O pustošenju Hrvatske) i pročitanim na VI. Lateranskom koncilu pred papom Leonom X. 1516. Tu je i pismo Marka Marulića papi Hadrijanu VI. iz 1522. u kojem govori o zlima koja su počinjena nad hrvatskim narodom i u kojem zagovara jedinstvo i mir svih kršćana radi obrane od Turaka (primjerak iz Vatikanske knjižnice). Temeljna djela iz hrvatske književnosti predstavljena su ponajprije Marulićevom Juditom iz 1521., s primjerkom iz dubrovačke knjižnice Male braće. Izdanja na različitim jezicima Marulićeve Institucije također su ilustracija rasprostranjenosti djela oca naše književnosti. Za povijest papinstva na hrvatskom jeziku dostojno ćemo se, ističe Mrkonjić, predstaviti malim djelcem opata Šimuna Kožičića Benje "Životopisi rimskih papa i careva", što je originalna kompilacija raznih djela na tu temu; bit će izložen primjerak iz knjižnice HAZU u Zagrebu. Niz dokumenata značajnih za našu crkvenu povijest upotpunjuje bula pape Pija IX. "Ubi primum placuit" iz 1852. kojom je zagrebačka biskupija podignuta na nadbiskupiju i postala samostalna crkvena pokrajina, metropolija, nezavisna od mađarske crkvene uprave. Tada je Juraj Haulik postao nadbiskup i prvi hrvatski metropolit. Bula se čuva u Riznici zagrebačke katedrale. Seriju zaključujemo već spomenutim dokumentom kojim je papa Ivan Pavao II. beatificirao kardinala Alojzija Stepinca. Taj dokument bit će sada prvi put dostupan javnosti. Ovako panoramski predstavljena naša cjelokupna kulturna i crkvena povijest, umjetnost i književnost sigurno ne može biti dovoljno iscrpna za pojedina povijesna razdoblja. Ipak tome će pridonijeti katalog izložbe koji će biti tiskan u dva izdanja, talijanskom i engleskom. Osim reprodukcije izložaka, sadržavat će i bogate ilustracije uz tekstove, koje će obogatiti same tekstove i dati posebnu vrijednost samom katalogu, istaknuo je Mrkonjić. (Hina) ta mc