RAČAN: ODUZIMANJE ORUŽJA TO REAKCIJA GENERALŠTABA NA REZULTATE IZBORA

ZAGREB, 27. rujna (Hina) - Ivica Račan danas je izjavio kako je odluka Generalštaba bivše JNA (od 14. svibnja 1990.) o oduzimanju oružja Teritorijalne obrane (TO) Hrvatske bila motivirana rezultatima prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. Odluka Generalštaba JNA bila je tajna, o njoj se nije znalo dok se nije počela provoditi, kazao je Račan u svjedočenju pred saborskim Istražnim povjerenstvom radi utvrđivanja okolnosti i krivnje državnih i političkih tijela SRH za oduzimanje oružja od TO Hrvatske do 30. svibnja 1990.#L# U svom jednoipolsatnom svjedočenju Račan je objašnjavao i tadašnju situaciju u Hrvatskoj, ističući uz ostalo da je, nakon odlaska sa Kongresa tadašnje SKJ, od JNA nazivan razbijačem Jugoslavije i ustašom. Posebno je istaknuo ustrajnost na provedbi izbora, odlučnost da se ne poklekne od poštivanja volje naroda iskazane na izborima. "Bilo je i nekoliko prijetnji iz te armije da se odustane od izbora, prijetnji intervencijom", kazao je Račan, tadašnji predsjednik Predsjedništva CK SKH. Prisjetio se i svoje poruke generalima iz Generalštaba da se od izbora ne odustaje, da "smo spremni i oružjem se braniti u Hrvatskoj". Procjenjuje da je odluka Generalštaba bila motivirana rezultatima izbora, željom da se isprovocira intervencija. "Nije bilo ni jednog razloga za intervenciju", rekao je, dodajući da je u trenutku i kada je saznao za odluku imao dva razgovora (22. i 23. svibnja) s budućim predsjednikom države dr. Franjom Tuđmanom. Suglasili smo se da je to vrijeme u kojem se treba ponašati vrlo odgovorno i ne davati razloge za bilo kakvu intervenciju, kazao je Račan. Izjavio je također da je odluka o oduzimanju oružja TO izvršena po odluci Generalštaba tadašnje JNA. Oni su odgovorni za to oduzimanje zajedno s onima koji su tada potpomagali velikosrpsku politiku, kazao je Račan. Datum odluke Generalštaba od 14. svibnja, objasnio je, vidljiv je iz službenog dopisa koji je iz Predsjedništva SFRJ poslan u Predsjedništvo SRH i 31. svibnja uručen predsjedniku Franji Tuđmanu. Članovi Povjerenstva u svojim su pitanjima posebno inzistirali na Račanovoj odgovornosti kao čovjeku koji je po funkciji predsjednika SKH trebao biti i na čelu Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu (ONO i DSZ). No, Račan je objasnio da nije bio na čelu toga Komiteta niti je to tijelo djelovalo pod njegovim vodstvom. "Od mog dolaska na čelo Predsjedništva CK SKH 13. prosinca 1989. nije prema Saboru išao prijedlog o imenovanju Komiteta za ONO i DSZ", kazao je Račan. Na upit Vice Vukojevića (HDZ) zašto u tom presudnom trenutku nije preuzeo dužnost koju je i zakon propisivao, Račan je odgovorio da se "tada reagiralo u puno bitnijem pravcu". "Previše stvari u nekoliko se mjeseci zbilo da bi se moglo trošiti vrijeme na poštovanje zakonskih odredbi", kazao je. Njegova je osobna procjena da je taj Komitet bio gubitak vremena u okolnostima kada se trebalo dobiti bitku protiv Beograda. Račan je u svom svjedočenju preuzeo odgovornost za sve što je u tom vremenu učinio. "Stojim iza svega onoga što sam činio od 13. prosinca 1989. do svibnja 1990.", kazao je Račan. No, Povjerenstvu je zamjerio na dvostrukim kriterijima. Oduzimanje oružja TO ne završava sa 30. svibnja, s primopredajom vlasti, već se odvijala i tijekom čitave 1990. i početkom 1991. Netko bi trebao odgovarati za tjedan dana, do gubitka na izborima, a onaj poslije toga ne bi trebao snositi nikakvu odgovornost, kazao je. Pred Povjerenstvom je svjedočio i tadašnji hrvatski član u Predsjedništvu SFRJ Stipe Šuvar. Prema njegovim tvrdnjama, Predsjedništvo SFRJ za cijelo vrijeme dok je bio njegov član nije raspravljalo o TO niti stavljanju oružja TO pod kontrolu. Za oduzimanje oružja saznao je u telefonskom razgovoru s tadašnjim predsjednikom Predsjedništva SRH Ivom Latinom, negdje između prvog i drugog kruga izbora u Hrvatskoj. Objašnjenje je zatražio od saveznog sekretara koji mu je rekao da je odluka Generalštaba da se oružje TO u cijeloj Jugoslaviji stavi pod "pobližu kontrolu JNA", što znači izmjesti na lokacije bliže jedinicama JNA. Od ukupno 17 pozvanih osoba pred Istražnim povjerenstvom danas se pojavilo njih 10. Svoje su iskaze tako dali brojni tada čelni ljudi niza institucija koji su po funkciji ulazili i u Komitet za ONO i DSZ. No, iz iskaza Stanka Stojčevića (predsjednika Predsjedništva CK SKH prije Račana), Dragutina Dimitrovića (sekretara CK SKH), Antuna Milovića (predsjednika Izvršnog vijeća SRH), Vilima Mulca (sekretara za unutarnje poslove), Marijana Kalanja (predsjednika SSRNH), Gojka Tintora (predsjednika SUBNOR-a) članovi Povjerenstva uspjeli su malo toga doznati o radu Komiteta. Svi oni u svojim su svjedočenjima isticali da nemaju nikakvih spoznaja o donošenju i provođenju odluke o oduzimanju oružja TO. Iako su njihova imena bila na pozivu pred Povjerenstvom se danas nisu pojavili npr. Ante Marković, posljednji jugoslavenski predsjednik Vlade, Anđelko Runjić tadašnji predsjednik Sabora, ili Martin Špegelj, tadašnji zapovjednik zagrebačke vojne oblasti. Istražno povjerenstvo osnovano je odlukom Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 26. ožujka ove godine, a prvu je sjednicu održalo 26. travnja. Današnja je sjednica bila peta po redu, a Povjerenstvo svoj posao treba završiti u roku šest mjeseci. (Hina) bn im