DE-ORGANIZACIJE-BANKARSTVO-POLITIKA-Organizacije/savezi-Bankarstvo-Osiguranje NJ 25.9.TAZ: DRŽAVA POD STEČAJ? NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG25. IX. 1999."Zemlje se moraju osigurati"List objavljuje interview s Inge Kaul, ravnateljicom
newyorškog ureda UN-a za razvoj. Tema razgovora: dužnička kriza i mogućnost izbjegavanja bankrota čitavih zemalja.- Gospođo Kaul, kakve bi pravne mogućnosti trebale postojati za bankrotirane države?= Najvažnija je prevencija. Kao prvo, zemlje se ne bi ni smjele zaduživati preko granice solventnosti. Kreditna kvota određene zemlje trebala bi se orijentirati po njezinoj solventnosti. Osim toga, takve bi zemlje trebale imati mogućnost sklapanja određene police osiguranja. Naime, zemlje često padaju žrtvom kriza koje nisu same prouzročile. Kada bi određena zemlja odlučila posuditi novac iznad te kvote, njezina polica osiguranja postala bi nevažeća. U tom bi slučaju međunarodna zajednica bitno odlučnije mogla reći: 'To je vaša pogrješka'.- Dakle, Vi smatrate da krivnju za dužničku krizu uopće ne snose same zadužene zemlje?= Tijekom sedamdesetih godina danas visoko zaduženim zemljama
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
25. IX. 1999.
"Zemlje se moraju osigurati"
List objavljuje interview s Inge Kaul, ravnateljicom newyorškog
ureda UN-a za razvoj. Tema razgovora: dužnička kriza i mogućnost
izbjegavanja bankrota čitavih zemalja.
- Gospođo Kaul, kakve bi pravne mogućnosti trebale postojati za
bankrotirane države?
= Najvažnija je prevencija. Kao prvo, zemlje se ne bi ni smjele
zaduživati preko granice solventnosti. Kreditna kvota određene
zemlje trebala bi se orijentirati po njezinoj solventnosti. Osim
toga, takve bi zemlje trebale imati mogućnost sklapanja određene
police osiguranja. Naime, zemlje često padaju žrtvom kriza koje
nisu same prouzročile. Kada bi određena zemlja odlučila posuditi
novac iznad te kvote, njezina polica osiguranja postala bi
nevažeća. U tom bi slučaju međunarodna zajednica bitno odlučnije
mogla reći: 'To je vaša pogrješka'.
- Dakle, Vi smatrate da krivnju za dužničku krizu uopće ne snose
same zadužene zemlje?
= Tijekom sedamdesetih godina danas visoko zaduženim zemljama
višestruko su nuđeni krediti. Iza tih ponuda krila se sljedeća
ideja: budemo li zemljama u razvoju davali novac, one će moći
preuzeti izvozne proizvode industrijskih zemalja. Ta metoda
trebala je poslužiti suzbijanju recesije u industrijskim zemljama.
Time su zemlje u razvoju zapravo napravile uslugu industrijskim
zemljama a ne obratno. Zato je jako neobično što se uopće govori o
otpisu dugova. Zapravo bi otpisu trebalo dodati i ispriku.
- Bi li trebao postojati međunarodni zakon o insolventnosti?
= Trebalo bi dobro promisliti prije proglašavanja bankrota
određene zemlje.
- Zašto?
= Što će u tom slučaju biti stečajna masa? Jedna cijela država ipak
je nešto sasvim drugo nego ulagački fond. Osim toga, valjalo bi
dobro razmisliti o utjecaju takvog stečaja na dugoročnije
mogućnosti razvoja. Nije važan samo novac već i identitet i
samopouzdanje.
- Pritom takva zemlja do daljnjeg ne bi mogla dobivati kredite?
= Da - i tu bi okolnost stanovništvo moglo negativno percipirati.
Takvi bi postupci mogli izazvati i nemire.
- Kada bi države mogle objaviti stečaj, tko bi trebao preuzeti ulogu
arbitra? MMF - kao što se povremeno predlaže?
= Trebala bi postojati neutralna instancija. Ako MMF sam odobrava
kredite, ne može kasnije djelovati i u funkciji arbitra.