FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 25.9.TAZ: DRŽAVA POD STEČAJ?

DE-ORGANIZACIJE-BANKARSTVO-POLITIKA-Organizacije/savezi-Bankarstvo-Osiguranje NJ 25.9.TAZ: DRŽAVA POD STEČAJ? NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG25. IX. 1999."Zemlje se moraju osigurati"List objavljuje interview s Inge Kaul, ravnateljicom newyorškog ureda UN-a za razvoj. Tema razgovora: dužnička kriza i mogućnost izbjegavanja bankrota čitavih zemalja.- Gospođo Kaul, kakve bi pravne mogućnosti trebale postojati za bankrotirane države?= Najvažnija je prevencija. Kao prvo, zemlje se ne bi ni smjele zaduživati preko granice solventnosti. Kreditna kvota određene zemlje trebala bi se orijentirati po njezinoj solventnosti. Osim toga, takve bi zemlje trebale imati mogućnost sklapanja određene police osiguranja. Naime, zemlje često padaju žrtvom kriza koje nisu same prouzročile. Kada bi određena zemlja odlučila posuditi novac iznad te kvote, njezina polica osiguranja postala bi nevažeća. U tom bi slučaju međunarodna zajednica bitno odlučnije mogla reći: 'To je vaša pogrješka'.- Dakle, Vi smatrate da krivnju za dužničku krizu uopće ne snose same zadužene zemlje?= Tijekom sedamdesetih godina danas visoko zaduženim zemljama
NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 25. IX. 1999. "Zemlje se moraju osigurati" List objavljuje interview s Inge Kaul, ravnateljicom newyorškog ureda UN-a za razvoj. Tema razgovora: dužnička kriza i mogućnost izbjegavanja bankrota čitavih zemalja. - Gospođo Kaul, kakve bi pravne mogućnosti trebale postojati za bankrotirane države? = Najvažnija je prevencija. Kao prvo, zemlje se ne bi ni smjele zaduživati preko granice solventnosti. Kreditna kvota određene zemlje trebala bi se orijentirati po njezinoj solventnosti. Osim toga, takve bi zemlje trebale imati mogućnost sklapanja određene police osiguranja. Naime, zemlje često padaju žrtvom kriza koje nisu same prouzročile. Kada bi određena zemlja odlučila posuditi novac iznad te kvote, njezina polica osiguranja postala bi nevažeća. U tom bi slučaju međunarodna zajednica bitno odlučnije mogla reći: 'To je vaša pogrješka'. - Dakle, Vi smatrate da krivnju za dužničku krizu uopće ne snose same zadužene zemlje? = Tijekom sedamdesetih godina danas visoko zaduženim zemljama višestruko su nuđeni krediti. Iza tih ponuda krila se sljedeća ideja: budemo li zemljama u razvoju davali novac, one će moći preuzeti izvozne proizvode industrijskih zemalja. Ta metoda trebala je poslužiti suzbijanju recesije u industrijskim zemljama. Time su zemlje u razvoju zapravo napravile uslugu industrijskim zemljama a ne obratno. Zato je jako neobično što se uopće govori o otpisu dugova. Zapravo bi otpisu trebalo dodati i ispriku. - Bi li trebao postojati međunarodni zakon o insolventnosti? = Trebalo bi dobro promisliti prije proglašavanja bankrota određene zemlje. - Zašto? = Što će u tom slučaju biti stečajna masa? Jedna cijela država ipak je nešto sasvim drugo nego ulagački fond. Osim toga, valjalo bi dobro razmisliti o utjecaju takvog stečaja na dugoročnije mogućnosti razvoja. Nije važan samo novac već i identitet i samopouzdanje. - Pritom takva zemlja do daljnjeg ne bi mogla dobivati kredite? = Da - i tu bi okolnost stanovništvo moglo negativno percipirati. Takvi bi postupci mogli izazvati i nemire. - Kada bi države mogle objaviti stečaj, tko bi trebao preuzeti ulogu arbitra? MMF - kao što se povremeno predlaže? = Trebala bi postojati neutralna instancija. Ako MMF sam odobrava kredite, ne može kasnije djelovati i u funkciji arbitra.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙