GRANIĆ GOVORIO NA 54. ZASJEDANJU OPĆE SKUPŠTINE UN-A

NEW YORK, 25. rujna (Hina) - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić govorio je u subotu poslijepodne na 54. zasjedanju Opće skupštine UN-a i sažeto iznio hrvatska gledišta na najvažnija regionalna i međunarodna pitanja.#L# Ocijenio je kako je zatvoren krug agresije i nasilja jer se kriza započeta prije desetak godina u Jugoslaviji i na Kosovu vratila na isto mjesto. Međunarodnu zajednicu je pozvao da odgovarajućim političkim rješenjima nastavi ono što je započeto vojnom akcijom protiv režima Slobodana Miloševića. Granić je upozorio da Beograd još uvijek ne želi prihvatiti međunarodno priznate granice Hrvatske na Prevlaci. Bilateralni pregovori o rješenju tog sigurnosnog pitanja ne napreduju jer SRJ uporno govori o teritorijalnom sporu. Nadalje je kazao da nerješeno pitanje sukcesije SFRJ priječi uspješniju normalizaciju prilika u regiji i odnosa među susjedima. Granić je ponovio potporu Hrvatske provedbi Daytonskih sporazuma uz istodobnu zaštitu prava Hrvata kao jednog od konstitutivnih naroda u BiH. Tome, kaže Granić, pridonose posebni odnosi Hrvatske i BiH koji mogu dobiti novi zamah nakon sporazumnog uređenja pitanja međudržavne granice. Granić je primijetio da je proteklih godina bilo više pokušaja da se osigura dugoročna stabilnost europskoga jugoistoka. U tom nizu je i Pakt o stabilnosti koji Hrvatska vidi kao forum konkretne suradnje. O uspješnost Pakta odlučit će primjena "jednostavnih, jasnih i transparentnih kriterija" po kojima će se ocjenjivati postignuća svake zemlje pojedinačno, jer su njihov krajnji cilj euroatlantske integracije. Granić je nadalje govorio o "intenzivnim odnosima" Hrvatske i Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY). Pritom je kazao da Hrvatska nije zadovoljna jer dosad podignute optužnice ne odražavaju stvarnu prirodu i opseg počinjenih ratnih zločina, a prigovorio je i sporosti postupka što ne pridonosi vjerodostojnosti ICTY-ja. Kao potvrdu ovih ocjena naveo je da dosad nitko nije optužen za zločine protiv Hrvata u BiH ni osuđen za zločine tijekom agresije na Hrvatsku. Okrećući se budućnosti Granić je naglasio da je za Hrvatsku osobito važan održiv društveni i gospodarski razvoj. Na tom polju želi se aktivno uključiti u multilateralne aktivnosti i dati svoj doprinos kroz Gospodarsko i socijalno vijeće UN-a. O spremnosti Hrvatske da aktivno djeluje u UN-u svjedoči i činjenica da hrvatski vojnici prvi put sudjeluju u mirovnoj operaciji plavih kaciga u Sierra Leoneu. Hrvatska je ratificirala i međunarodnu konvnciju o protupješačkim minama i bila domaćin regionalne konferencije o njihovu uklanjanju i uništavanju. "UN mora biti pripravan suočiti se s novim izazovima, a to neizbježno traži reformu Organizacije", kazao je Granić. Pozitivno je ocijenio napredak postignut u reformi tajništva i uloge tajnika UN-a, no to ne vrijedi za Vijeće sigurnosti. Stoga je moguće posumnjati kako neke države žele očuvati sadašnju, zastarjelu strukuru Vijeća jer promjene nisu u njihovu uskom interesu. U nadasve važnom pitanju zaštite i promicanja ljudskih prava, Hrvatska želi biti među onim zemljama koje će, u suradnji s UNESCO-m i Visokim povjereništvom UN-a za ljudska prava, primjeniti svjetske standarde i programe zaštite i unaprijeđenja tih prava. S tim u vezi Hrvatska podupire uspostavu stalnog Međunarodnog kaznenog suda, jer to smatra prekretnicom u univerzalnoj zaštiti ljudskih prava, kazao je Granić. (Hina) fp rb