KAIRO, 24. rujna (Hina/AP) - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak će na referendumu u nedjelju pokušati dobiti četvrti šestogodišnji predsjednički mandat.
KAIRO, 24. rujna (Hina/AP) - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak će
na referendumu u nedjelju pokušati dobiti četvrti šestogodišnji
predsjednički mandat.#L#
Na prošla tri referenduma on je dobio potporu više od 95 posto
glasačkog tijela.
Oko 24 milijuna Egipćana ima pravo glasa, a rezultati referenduma
očekuju se u ponedjeljak.
Tijekom posljednjih dana koje je proveo kao zapovjednik
zrakoplovnih snaga 1975., Hosnija Mubaraka pozvao je tadašnji
egipatski predsjednik Anvar Sadat i kazao mu da ga je postavio za
potpredsjednika Egipta.
Sadatova odluka iznenadila je Mubaraka, koji je kasnije kazao da je
u najboljem slučaju očekivao da za svoje zasluge u vojsci bude
nagrađen veleposlaničkim mjestom.
Šest godina kasije, Sadat je ubijen i Mubarak je postao predsjednik
Egipta. Time je započela njegova 18-togodišnja vladavina koja je
ostavila neizbrisiv trag u povijesti Egipta i Bliskog istoka.
Egipatski ustav ne predviđa predsjedničke izbore tako da se
predsjednik bira na referendumu. Prema Ustavu, parlament, Narodna
skupština, nominira jednog kandidata za predsjednički referendum.
Narodna skupština, koja broji 454 zastupnika, u kojoj dominira
Mubarakova Nacional-demokratska stranka, u srpnju je za kandidata
izabrala Mubaraka.
"Iskreno i otvoreno, ja nisam sam ponudio svoju kandidaturu", kazao
je Mubarak (72).
Dodao je da je nominaciju prihvatio samo iz osjećaja odgovornosti
"kao vojnik koji sebe stavlja u službu Egipta".
Oporbene stranke smatraju da bi Mubarak trebao promijeniti ustav
kako bi omogućio direktne predsjedničke izbore na kojma bi se
predstavilo više kandidata.
"Prema našem mišljenju, promjene bi trebale početi s jasnim
političkim i ustavnim reformama", kazao je čelnik oporbene
Progesivne nacionalne unionističke stranke Haled Mohiedin.
Mubarak odbija ideju o direktnim izborima i političkim reformama,
tvrdeći da su njegovi prioriteti izgradnja gospodarske i socijalne
stabilnosti.
Oporbene stranke imaju malo prostora za proteste. Skupine za
zaštitu ljudskih prava smatraju da oprobene aktiviste ušutkavaju
sigurnosne službe. Medije uglavnom kontrolira egipatska vlada a
opobene novine suočavaju se s prijetanjama tužbi.
U nedostatku drugih kandidata, Egipćani prihvaćaju Mubarakove
reizbore ako neizbježnu činjenicu.
Prihvaćanje Mubaraka leži i na tome što on uživa međunarodni ugled
te i zbog uspjeha njegova devetogodišnjeg programa liberalizacije
gospodarstva. Taj je program uveden nakon desetljeća socijalizma
pod bivšim predsjednikom Gamalom Abdelom Naserom.
Međunarodni ekonomisti predviđaju da će gospodarski porast ove
godine iznositi 5,7 posto naprema samo dva posto iz 1991. Inflacija
je s 20 posto prije devet godina pala na samo četiri posto, a 7
miijuna novih radnih mjesta je otvoreno.
Vlada je privatizirala gotovo 100 državnih tvrtki i privatni sektor
sada kontrolira oko 71 posto gospodarstva zemlje.
Mubarak je ugled stekao i zbog svoje ključne uloge pregovorača u
izraelsko-arapskom mirovnom procesu.
(Hina) nab rb