FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RDW 23. IX.BILANCA NATO-A U TORONTU

DE-SAVEZI RDW 23. IX.BILANCA NATO-A U TORONTU NJEMAČKI RADIO - RDW23. IX. 1999.Ministri obrane zemalja NATO-a sredinom ovoga tjedna zasjedali su u Torontu. Kako izgleda bilanca njihova vijećanja, posebno s obzirom na pouke iz zajedničke akcije u kosovskom ratu? Komentar Bernda Riegerta. /Bernd Riegert: NATO Toronto bilanca/ "Kosovski rat bio je prva borbena akcija NATO-a od njegova osnutka prije 50 godina. Ta je premijera na kraju postala uspjehom zato što je jugoslavenski vlastodržac Slobodan Milošević iznenada popustio. Iza kulisa, međutim, u redovima saveza bilo je natezanja i što se tiče strategije i ciljeva operacije. Njemački ministar obrane Rudolf Scharping to opisuje riječima da krizni menadžment Europljana iskazuje bitne nedostatke. Kada se radilo o vođenju rata, kaže, previše je šefova država i ministara vanjskih poslova, kao i šefova stožera i generala, smjelo i htjelo suodlučivati. Umijeće je pod jednu kapu dobiti 19 članica saveza - u čemu se za 78 dana kosovskog sukoba uspijevalo. Nitko nije mogao vjerovati da će NATO tako dugo izdržati - hvalisao se Scharping u Torontu. Pa ipak, da Milošević nije popustio, NATO bi se s krajem svoga konsenzusa suočio najkasnije u pitanju angažiranja kopnenih snaga.Prva pouka s Kosova stoga mora glasiti - kako bi mogli govoriti
NJEMAČKI RADIO - RDW 23. IX. 1999. Ministri obrane zemalja NATO-a sredinom ovoga tjedna zasjedali su u Torontu. Kako izgleda bilanca njihova vijećanja, posebno s obzirom na pouke iz zajedničke akcije u kosovskom ratu? Komentar Bernda Riegerta. /Bernd Riegert: NATO Toronto bilanca/ "Kosovski rat bio je prva borbena akcija NATO-a od njegova osnutka prije 50 godina. Ta je premijera na kraju postala uspjehom zato što je jugoslavenski vlastodržac Slobodan Milošević iznenada popustio. Iza kulisa, međutim, u redovima saveza bilo je natezanja i što se tiče strategije i ciljeva operacije. Njemački ministar obrane Rudolf Scharping to opisuje riječima da krizni menadžment Europljana iskazuje bitne nedostatke. Kada se radilo o vođenju rata, kaže, previše je šefova država i ministara vanjskih poslova, kao i šefova stožera i generala, smjelo i htjelo suodlučivati. Umijeće je pod jednu kapu dobiti 19 članica saveza - u čemu se za 78 dana kosovskog sukoba uspijevalo. Nitko nije mogao vjerovati da će NATO tako dugo izdržati - hvalisao se Scharping u Torontu. Pa ipak, da Milošević nije popustio, NATO bi se s krajem svoga konsenzusa suočio najkasnije u pitanju angažiranja kopnenih snaga. Prva pouka s Kosova stoga mora glasiti - kako bi mogli govoriti jednim glasom, Europljani konačno trebaju zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Imenovanje dosadašnjega glavnog tajnika Javiera Solane prvim vanjsko-političkim predstavnikom Europske unije, prvi je korak u tom smjeru. Sjedinjene Američke Države su vodstvo u kosovskom ratu preuzele ne samo zbog svoga političkog značenja nego i zbog vojne nadmoći. 80 posto svih ratnih zrakoplova koji su sudjelovali u akciji pripadaju američkom ratnom zrakoplovstvu. Izviđanje, komunikacije i logistika zastarjeli su kod većine europskih vojska. U Europi i u Bundeswehru nedostaju transportni zrakoplovi i helikopteri. Tehnološki jaz između Sjedinjenih Država i Europe sve je veći. Američki ministar obrane William Cohen od svojih kolega traži investicije, i to ne samo od posljednjeg vijećanja u Torontu završenog u srijedu. Europljani, među njima i njemački ministar Scharping, s pravom su upozorili da su Sjedinjene Države u sretnim okolnostima jer imaju pune državne blagajne, dok Europa mora štedjeti. Proračunski pritjecaj u SAD-u nije natprirodno čudo - napomenuo je Cohen u Torontu još jednom svojim saveznicima - nego je to rezultat financijske politike koju se može oponašati. Rudolf Scharping se međutim požalio na slabo stanje naoružanja Bundeswehra, da bi unutarnjopolitički zaštitio buduće zahvate štednje u njegovu proračunu. Pouka broj dva iz kosovskog rata zato glasi: malo sredstava mora se bolje iskoristiti. Najkasnije iduće godine, kada strukturna komisija Bundeswehra podnese svoj prijedlog, morat će se odlučiti hoće li njemačka vojska ostati vojna obveza s puno vojnika ili će biti restrukturirana u fleksibilnije, tehnički visoko-opremljene, ali male postrojbe. Tek deset godina nakon pada zida probija se spoznaja da više ne prijeti masivni tenkovski napad s istoka, nego da nove opasnosti dolaze od lokalnih sukoba i da dolaze ponajprije od onih država koje su se nekontrolirano uspjele domoći atomskoga, bakteriološkog ili kemijskoga oružja. Sjedinjene Američke Države stoga planiraju nacionalnu proturaketnu obranu, protiv napada takozvanih neuračunjivih zemalja, kao što su Sjeverna Koreja ili Irak. Velika Britanija, Francuska i Njemačka takvo što jednom žele i za Europu. Ali to će tek biti skupo." (RDW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙