US 23. IX. WP FR. GLOBALIZACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 23. IX 1999. Globalizacija s ljudskim likom "Premijer Lionel Jospin bio je pred odlaskom za govornicu UN-a da bi održao govor o nadzoru oružja, međunarodnim financijama i svjetskoj politici. No francuski je vođa svejedno našao vremena da pripovijeda o hrani kad sam spomenuo jednu od dvije-tri Francuzima omiljene teme", piše Jim Hoagland. "(...)'Francuzima je jako važno da mogu hrani ući u trag', rekao je on. 'Oni žele znati otkud dolazi hrana koju jedu, u ovom razdoblju globalne trgovine, kravljega ludila, pilića hranjenih dioksinom i drugih stvari koje podsjećaju na potrebu za sigurnom prehranom.' Ispričao sam Jospinu svoje iskustvo u ruralnom dijelu Francuske ovog ljeta. Tamo sam vidio mesnicu u kojoj je na ploči pored blagajne bilo nalijepljeno ime, nadnevak rođenja, mjesto, težina pa čak i fotografija krave koja je dala sve za mesarove kupce. O takvim trgovinama pripovijedao mi je Philippe Faure, izdavač vodiča kroz francuske restorane Gault Millau. On u tvrtkama koje izlažu curriculum vitae svojih proizvoda vidi francusku reakciju na zbunjenost koju sile gospodarske i kulturne globalizacije donose. 'Hrana je u Europi temeljni izraz kulture', rekao je Faure. (...)'A sada, globalizacija ugrožava mjesni ili nacionalni identitet.' Da pokaže što je time mislio, Faure me odveo u nov popularni pariški restoran Cafe Coste, koji nudi kuskus iz sjeverne Afrike, kalifornijsku salatu od avokada, paellu iz Španjolske, pivo Bass iz Britanije i minimalni izbor tradicionalnih francuskih jela. 'Smisao je u tome da ovdje možete naći ono što možete naći bilo gdje - možete jesti globalno, s uvoznim proizvodima i stilom. I takvi se restorani množe.' Prepustite Francuzima da od hrane načine glavno analitičko oruđe za dešifriranje protivnih sila globalizacije. No jednosatni razgovor s Jospinom o tome i drugim pitanjima ostavlja me u uvjerenju da francuska zabrinutost ima dublji smisao od tajnog protekcionstičkog poljoprivrednog programa, kao što neki američki dužnosnici optužuju. O Jospinu, socijalističkom vođi koji je zapanjio francusku političku scenu prije 27 mjeseci onemogućivši planove vladajuće konzervativne koalicije na parlamentarnim izborima, treba da znate sljedeće: njemu su riječi važne, jednako kao i hrana. Njegov program za ispunjavanje izazova globalne konkurencije obuhvaća smanjenje poreza, ohrabrivanje spajanja u francuskoj industriji, strogo nadziranje proračuna i opušteno stajalište prema sve većim udjelima američkih mirovinskih fondova u francuskim kompanijama na pariškoj burzi. Oko 40% dionica 40 najvećih francuskih kompanija sada je u vlasništvu američkih fondova. Taj bi fenomen izazvao nacionalnu uzbunu u danima Charlesa de Gaullea ili Francoisa Mitterranda. 'Ne zabrinjava nas velik broj stranih ulagača koji imaju dionice - umjesto izravnog nadzora - i koji odlučuju na temelju toga što je profitabilno', rekao je socijalistički premijer Francuske. Jospin naporno radi da izbjegne dramatiziranje preoblikovanja francuskog kapitalizma, koje se odvija pod vladom koju on ponosno brani kao istinski lijevu. 'Ja nisam premijer francuskoga kapitalizma', razljutio se kad sam spomenuo spajanja, smanjenja poreza i druge promjene. 'Ja sam premijer Francuske.' No on također kaže da 'smanjenja poreza za nas nisu stvar ideologije. Francuski su porezi previsoki. Smanjujemo ih gdje god je to moguće. Ohrabrujemo potrošnju tamo gdje možemo, dajući potrošačima povjerenje. Francuska vjeruje u našu predanost borbi protiv nezaposlenosti', koja svaki mjesec pada u malim ali politički važnim količinama, dok godišnji rast dostiže 3%. Francuska je već mnogo veći igrač u globalnom gospodarstvu nego što mnogi u Francuskoj ili izvan nje misle. Francuska se ubraja među pet zemalja koje imaju najveći izvoz i uvoz; ona šalje ulaganja u inozemstvo i prihvaća ih kod kuće. Jospin ubrzava te trendove, istodobno stalno ponavljajući bojazni svoje nacije o pretjeranoj globalizaciji u glavnim područjima - recimo, hrani. 'Ne opiremo se globalizaciji', zaključuje Jospin dok skuplja svoje papire za govor pred Glavnom skupštinom UN-a. 'Želimo civilizirati globalizaciju tamo gdje možemo, uskladiti ju s našim načinom života. Ne želimo biti pasivni. Otvoreni smo, ali ne i mazohistični.'"