STRASBOURG, 23. rujna (Hina) - Parlamentarna skupština Vijeća Europe završila je u četvrtak raspravu o zemljama jugoistočne Europe poslije kosovske krize, prihvaćanjem više preporuka ministarskom Odboru 41 zemlje članice u kojima se
izražava podrška mirovnim misijama međunarodne zajednice na Kosovu i posebno naglašava značaj ekonomske obnove i razvoja za stabilizaciju stanja u čitavom području .
STRASBOURG, 23. rujna (Hina) - Parlamentarna skupština Vijeća
Europe završila je u četvrtak raspravu o zemljama jugoistočne
Europe poslije kosovske krize, prihvaćanjem više preporuka
ministarskom Odboru 41 zemlje članice u kojima se izražava podrška
mirovnim misijama međunarodne zajednice na Kosovu i posebno
naglašava značaj ekonomske obnove i razvoja za stabilizaciju
stanja u čitavom području .#L#
Voditelj hrvatskog izaslanstva Nikola Obuljen, koji je bio jedan od
izvjestitelja Odbora za ekonomska pitanja i razvoj, izjavio je
skupini hrvatskih novinara u Strasbourgu da je zadovoljan
rezultatima rasprave i sadržajima konačno usvojenih izvješća i
preporuka.
Potvrđeno je temeljno stajalište iz Izvješća da " obnova obuhvati
čitavo područje".
"Bilo je, naravno, u prvom planu riječi o obnovi na Kosovu, kao
najizravnije pogođenom, ali je jednako naglašeno pitanje obnove i
gospodarskog razvoja šest zemalja s "prve crte" kosovske krize: tj.
Albanije, Makedonije , Bugarske,Rumunjske, BiH i Hrvatske, koju je
skupina izvjestitelja VE prvu i posjetila ovog ljeta na početku
svoje misije", rekao je Obuljen.
Kao okvir izvješća i preporuka VE je uzet Pakt o stabilnosti.
"Malo tko očekuje da će to biti neke nepovratne pomoći bilo kojoj
zemlji europskog jugoistoka, kao i Hrvatskoj. No VE očekuje da će te
zemlje uživati, povlašteni, preferencijalni trgovački režim pri
izvozu na razvijena tržišta, posebno EU I EFTa-e. A s druge strane,
da će im se omogućiti dobivanje povoljnijih kredita kada se radi o
gradnji infrastruktura, autocesta ili dalekovoda. Pritom se
preferiraju oni projekti koji obuhvaćaju više zemalja te regije",
izjavio je Obuljen.
On je dodao da Hrvatska, sa svoje strane tu promovira -jadransku
autocestu, koja se na jugu nadovezuje na pravac što ide od Grčke,
preko Makedonije, Albanije, Kosova, a na sjeveru na pravce što vode
preko Italije i Austrije u zapadnu Europu.
Hrvatska je isto tako kao jedan od problema istakla i potrebu za
ponovnim otvaranjem tzv. južnog koridora u zračnom prometu, rekao
je Obuljen .
Što se tiče političkog dijela rasprave i preporuka VE, potvrđena su
uglavnom dosada poznata stajališta međunarodne zajednice I EU, da
se problem Kosova rješava u okvirima "integriteta SRJ". Nije se
ulazilo u pitanje što bi trebala biti budućnost Kosova.
Uz potporu mirovnim snagama i civilnoj misiji na Kosovu,
Parlamentarna skupština VE naglašava i "značaj što brže uspostave
lokalnih vlasti na Kosovu".
Usvojeni dokumenti VE potvrđuju stajalište da Beograd može
računati na međunarodnu gospodarsku pomoć i obnovu tek u "novom
demokratskom režimu".
Rusko izaslanstvo zalagalo se za blažu formulaciju - da će to biti
moguće kada "režim dostigne određeni stupanj demokratizacije", ali
je takav amandman odbačen u glasovanju o konačnom tekstu
preporuke.
(Hina) mbo sb