UN: RASPRAVA O OPRAVDANOSTI HUMANITARNIH INTERVENCIJA

UJEDINJENI NARODI, 22. rujna (Hina/Reuters) - Slijedom optužbi za dvostruke standarde u Ujedinjenim narodima je ovoga tjedna započela rasprava o opravdanosti "humanitarnih intervencija" i granicama državne suverenosti.#L# U Općoj skupštini UN-a u utorak se vodila rasprava o poukama koje svijet treba izvući iz ovogodišnjih kriza na Kosovu, Istočnom Timoru i mnogobrojnim afričkim žarištima krize. Zemlje u razvoju sa svježim sjećanjem na kolonijalizam upozorile su Zapad da se ne miješa u njihove unutarnje stvari, žaleći se da bogate zemlje pokazuju selektivan pristup u zaustavljanju ratova. Američki predsjednik Bill Clinton, vođa jedine svjetske supersile, rekao je da zbog činjenice što Sjedinjene Države ne mogu intervenirati u svakoj humanitarnoj krizi, to ne znači da ne trebaju intervenirati nigdje. Iako se zaključci još ne naziru, rasprava je pokazala shvaćanje da u 21. stoljeću neće biti dopušteni genocid, etnička čišćenja i teška kršenja ljudskih prava, krijući se iza suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan je na otvorenju rasprave rekao da međunarodna zajednica može i treba djelovati uz odobrenje UN-a na zaustavljanju "masovnog i sustavnog kršenja ljudskih prava, ma gdje se to događalo". "Ako država, koja se kriminalno ponaša, zna da granice nisu apsolutna zaštita, ako znaju da će Vijeće sigurnosti poduzeti akciju da zaustavi zločine protiv čovječnosti, onda se neće upustiti u to očekujući zaštitu od državne suverenosti", rekao je Annan. Postoji opasnost da veliki i snažni, poput NATO-a koji je bombardirao Jugoslaviju, uzmu u svoje ruke međunarodnu pravo, ako Vijeće sigurnosti ne bude moglo provesti svoje vlastite odluke, rekao je Annan. Annan je dobio potporu od Britanije, Francuske i partnera iz Europske unije koji su prihvatili ograničenje suverenosti u pitanjima ljudskih prava i nadnacionalne ovlasti u pitanjima od trgovine do monetarne politike. Glavni tajnik UN-a dobio je i ograničenu podršku od predsjednika Clintona, koji inzistira na tome da skupine zemalja imaju pravo pokrenuti vojnu akciju kako bi zaustavili masovno ubijanje u područjima od njihova interesa i bez odobrenja UN-a, ako ono nije na vidiku. "Način na koji će međunarodna zajednica odgovoriti ovisit će o sposobnostima zemalja da djeluju i o njihovoj percepciji njihovih nacionalnih interesa", rekao je Clinton. Iako Sjedinjene Države vide sebe "nezaobilaznom zemljom", Clinton naglašava da Washington ima financijska i vojna ograničenja. "Ne možemo svugdje učiniti sve. Ali samo zbog toga što imamo različite interese u različitim dijelovima svijeta ne znači da možemo biti ravnodušni na ubijanja nevinih u bilo kojem dijelu svijeta", rekao je Clinton. Alžirski predsjednik Abdelaziz Buteflika, govoreći u ime afričkih zemalja, usprotivio se tendenciji da se intervenira u unutarnjim sukobima pod izlikom zaštite ljudskih prava, naglašavajući da se često zaboravljaju gospodarski i društveni korijeni kriza. On je rekao da bi do intervencije trebalo doći samo uz pristanak dotične zemlje, a to je načelo koje bi spriječilo intervenciju protiv Jugoslavije. "I dalje smo iznimno osjetljivi na bilo kakvo narušavanje našeg suvereniteta, ne samo zato što je suverenost naša posljednja obrana pred nepravednim svijetom, nego zato što ne sudjelujemo u donošenju odluka Vijeća sigurnosti", rekao je Buteflika. Alžirski predsjednik je postavio neugodna pitanja o intervencijama: "Kada prestaje pomoć, a počinje miješanje u unutarnje stvari? Gdje se trebaju povući crte između humanitarnog, političkog i gospodarskog? Vrijedi li miješanje u unutarnje stvari samo za slabe ili oslabljene države ili vrijedi za sve države bez iznimke?" Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov inzistira na tome da jedino Vijeće sigurnosti, gdje Rusija ima pravo veta, može odobriti vojnu intervenciju iz humanitarnih razloga. "Nezakonita sredstva mogu samo naštetiti pravednim ciljevima", rekao je Ivanov Općoj skupštini UN-a. "Općenito, trebamo zauzeti krajnje pažljiv pristup prema prisilnim mjerama i, što je još važnije, ne dopustiti da se one izrode u represivni mehanizam prema zemljama koje se nekima ne sviđaju", rekao je Ivanov. Druga škola mišljenja, koju su artikulirali Brazil i Gana, prihvaća nečelo humanitarne intervencije, ali traži da se ono primjenjuje pravednije, poglavito u Africi. "Zašto ljudske patnje u nekim dijelovima svijeta izazivaju veću indignaciju nego u nekim drugim?", zapitao je brazilski ministar vanjskih poslova Luiz Lampreia. Ganski ministar vanjskih poslova James Gbeho rekao je da je došlo vrijeme da međunarodna zajednica učini u Africi onoliko koliko je učinila na Balkanu. Britanija i Francuska pokušavaju pridobiti Sjedinjene Države da im se pridruži u zahtjevu da se izdvoje veća sredstva za mirovne intervencije u Africi u kojima bi sudjelovali sami Afrikanci. (Hina) sv br