ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Brzi nestanak biljnih vrsta vrlo je opasan, upozoravaju američki ekolozi.
ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Brzi nestanak biljnih vrsta vrlo je
opasan, upozoravaju američki ekolozi. #L#
Američke organizacije za zaštitu okoliša tvrde da tempo kojim
svijet gubi biljne vrste ugrožava mogućnost uzgoja dovoljne
količine hrane, ali i mogućnost iskorištavanja drugih biljnih
proizvoda o kojima ovise milijuni ljudi, prenosi BBC.
Izvješće Instituta "Worldwatch" iz Washingtona kaže da genetska
raznovrsnost biljaka na koje se čovječanstvo oslanja propada
opasnom brzinom.
Izvješće pod naslovom "Bogatstva prirode: naš interes u biljnoj
raznovrsnosti" kaže da sve veći gubitak biljnih vrsta i podvrsta
ugrožava temelje poljoprivredne produktivnosti.
Autor izvješća dr. John Tuxill tvrdi: "Genetska raznovrsnost
biljaka koje se uzgajaju nužna je za bogatije i otpornije usjeve.
Biotehnologija nije rješenje. Sve smo vještiji u prenošenju gena,
no stvoriti ih može samo priroda. Nestane li biljka koja ima
jedinstvenu genetsku osobinu, nikako je ne možemo vratiti."
Pa ipak, uzgajivači se često, u potrazi za poželjnim osobinama
poput otpornosti na bolesti, okreću divljim rođacima biljaka koje
uzgajaju.
Prije pedeset godina procjenjivalo se da se u Kini uzgaja 10.000
vrsta pšenice. Do sedamdesetih, ta je brojka pala na oko 1.000.
Danas se u meksiku uzgaja 20 posto manje vrsta kukuruza nego
tridesetih godina ovog stoljeća.
Osim nestašice hrane, sve to nosi i druge ozbiljne posljedice.
Autor izvješća upozorava da se četvrtina lijekova propisanih u SAD
temelji na kemijskim sastojcima koji se uzimaju iz biljaka.
Globalno gledano, oko 3,5 milijardi ljudi oslanja se na lijekove u
čijem su sastavu biljke, a na ovaj ili onaj način one zadovoljavaju
većinu njihovih materijalnih potreba.
Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode, danas uništenje
prijeti jednoj od osam biljnih vrsta.
Glavne prijetnje s kojima se suočavaju su gubitak staništa,
pritisak suparničkih vrsta koje nisu tipične za to područje i
prečeste žetve.
Afrička trešnja je, primjerice, jako tražena jer se njezina kora u
razvijenim zemljama dosta koristi za liječenje bolesti prostate.
Tako je broj trešanja u brdima Kameruna i drugih afričkih zemalja
ozbiljno smanjen.
Izvješće kaže da se manje od 1 posto biljnih vrsta ispituje radi
otkrivanja bioaktivnih sastojaka, a tradicionalno znanje o
ljekovitom bilju nestaje brže od samih biljaka.
Dr. Tuxill ističe da svijet mora učiniti više kako bi se sačuvala
raznovrsnost biljaka i sjemenki, što ponekad podrazumijeva
promjenu politike .
Organizacije poput Konvencije o biološkoj raznovrsnosti
zahtijevaju od vlada mudro gospodarenja biljnim izvorima.
No izvješće izdvaja Svjetsku trgovinsku organizaciju kao primjer
tijela koje traži odbacivanje zaštitnih mjera u ime liberalizacije
trgovine.
(Hina) lbr dgk