SLO 21.IX.-DELO-POVEĆANE KONCESIJE

SLOVENIJA DELO 21. IX. 1999. Povećali koncesije "Slovenija i Hrvatska su dogovorom o povećanju koncesija u trgovini poljoprivrednim proizvodima u okviru bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini završile pregovore o ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovačku organizaciju (WTO). Tako su riješile problem djelomičnog oslobađanja trgovine najosjetljivijim proizvodima, zbog čega su se slovensko-hrvatski pregovori o ulasku susjede u WTO odužili. Budući da je sporazum sada postignut, Hrvatska će 6. listopada - za posjeta premijera Zlatka Mateše Ljubljani - sa Slovenijom potpisati sporazum o rješenju imovinsko-pravnih odnosa. Taj će dokument odrediti pravna načela za uknjižbu imovine koju su slovenske fizičke i pravne osobe stekle u Hrvatskoj te hrvatske kod nas prije osamostaljenja obiju država. Slovenske će fizičke i pravne osobe u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa iz onoga doba biti u Hrvatskoj jednako tretirane kao hrvatske, a potonje pri rješavanju istih odnosa kod nas kao slovenske. Sporazum se odnosi i na imovinu poduzeća u mješovitom vlasništvu, i to iz doba kad su hrvatska poduzeća priključila nekadašnje slovenske OOUR-e kod njih a naša hrvatske u Sloveniji. Od sada će biti određeni vlasnički udjeli ulagatelja u sadašnjim poduzećima (dokument određuje kako) i ustanovljene pravne osobe s vlasničkim udjelima. Isto vrijedi za trgovačka predstavništva. To će se moći urediti na dva načina, najjednostavnije dogovorom suvlasnika o tomu što je čiji udjel. Ako se neće moći sporazumjeti, ustanovit će povjerenstvo koje će pregledati imovinu i utvrditi vlasničke udjele prema predočenim dokazima suvlasnika. Budući da će to vjerojatno trajati dvije ili tri godine, možda i više, međudržavni sporazum o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa predviđa i osnivanje pravne osobe koja će brinuti da za to vrijeme imovina ne bude oštećena. Bude li se radilo o slovenskoj imovini u Hrvatskoj, mi ćemo imati većinu u nadzornom odboru ili pravo veta, ako se radi o odlukama koje bi imovini nanijele štetu. Ukratko, slovenska poduzeća koja imaju imovinu u susjednoj Hrvatskoj, trebaju što prije prikupiti svu dokumentaciju kojom mogu dokazati svoje udjele. Taj se sporazum ne odnosi na nuklearku u Krškom ni na Ljubljansku banku. U slovensko-hrvatskim pregovorima o ulasku naše susjede u WTO, najtvrđi je orah bio poljoprivredni dio, jer je bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini uglavnom već oslobodio trgovinu industrijskim proizvodima. Budući da pregovarači nisu uspjeli postići suglasnost o 13 najosjetljivijih proizvoda, na posljetku su se (na prijedlog Slovenije) dogovorili za povećanje kvota tih proizvoda za uvoz po preferencijalnim carinskim stopama, odnosno bez carina u bilateralnom sporazumu o slobodnoj trgovini. Tako je Slovenija postigla povećanje kvota za svoj pršut sa sadašnjih 100 tona godišnje na 450 tona, sira sa sadašnjih 350 tona na 1150 tona, kobasica s 1350 na 2100 tona, drugih mesnih proizvoda s 900 na 1400 tona, sardina sa 100 na 250 tona, tjestenina s jajima sa 600 na 2000 tona, jabučnoga soka s 2100 na 2500 tona, mineralne vode s 3500 tona na 9000 tona i jabuka sa sadašnjih 8000 tona na 12000 (trgovina tim voćem po novom će biti moguća i tijekom siječnja, veljače i ožujka). Nove koncesije koje su nama dali Hrvati jesu: za hmelj - 600 tona godišnje, ulje suncokreta - 2000 tona i repičino ulje - 300 tona. Jedino se u pogledu vina nisu mogli dogovoriti pa su ga na posljetku skinuli s popisa, kaže državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Franc But. Slovenija je Hrvatskoj povećala kvote za sir (na 750 tona), margarin, mandarine, sardine (jednako kao oni nama), čokoladu, kekse, kvasac i salatu. Te će se koncesije, kako se predviđa, započeti iskorištavati 1. siječnja iduće godine. Protokol o svršetku pregovora između Slovenije i Hrvatske o ulasku potonje u WTO, naš će voditelj misije pri UN-u i WTO-u u Ženevi Gregor Zore potpisati ovih dana, kaže tajnica za ekonomske odnose s inozemstvom Vojka Ravbar. Ujedno dodaje da smo se s Hrvatskom u tim pregovorima dogovorili i za nediskriminaciju naših državljana kod plaćanja raznih pristojba (to je jedno od načela WTO-a) i za početak pregovora o sporazumu o zapošljavanju naših državljana u Hrvatskoj i obratno" - izvješćuje Ljiljana Đerić.