ZAGREB, 21. rujna (Hina) - Igor Gostl, leksikograf i profesor "Hrvatske leksikografije" na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, umro je 20. rujna u Zagrebu, nakon kraće bolesti. Dr. Gostl bio je jedan od najmarljivijih
istraživača i kroničara hrvatske enciklopedistike koji je gotovo do zadnjih dana života bio zaokupljen radom na Hrvatskoj enciklopediji ugrađujući, kao član uredničkoga kolegija, svoje bogato leksikografsko iskustvo u taj projekt, istaknuto je priopćenju što ga je danas, u povodu smrti Igora Gostla, uputio Leksikografski zavod "Miroslav Krleža".
ZAGREB, 21. rujna (Hina) - Igor Gostl, leksikograf i profesor
"Hrvatske leksikografije" na Hrvatskim studijima Sveučilišta u
Zagrebu, umro je 20. rujna u Zagrebu, nakon kraće bolesti. Dr. Gostl
bio je jedan od najmarljivijih istraživača i kroničara hrvatske
enciklopedistike koji je gotovo do zadnjih dana života bio
zaokupljen radom na Hrvatskoj enciklopediji ugrađujući, kao član
uredničkoga kolegija, svoje bogato leksikografsko iskustvo u taj
projekt, istaknuto je priopćenju što ga je danas, u povodu smrti
Igora Gostla, uputio Leksikografski zavod "Miroslav Krleža".#L#
Igor Gostl rođen je 23. svibnja 1938. u Splitu gdje je završio
klasičnu gimnaziju. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao
je 1962., a doktorirao 1982. U Leksikografskome zavodu "Miroslav
Krleža" radio je kao urednik i rukovoditelj od 1977., a od 1986. do
1987. bio je i v.d. direktora te ustanove.
Objavio je knjige "Bogoslav Šulek, otac hrvatskoga znanstvenoga
nazivlja" i "Dragutin Antun Parčić i njegovo filološko djelo", te
oko stotinu znanstvenih i stručnih radova u zemlji i svijetu iz
područja onomastike, leksikologije i leksikografije.
Igor Gostl autor je priloga za višesveščani i višejezični projekt
"Hrvatska i Europa - kultura, znanost i umjetnost" Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
U akademskoj godini 1998./99. imenovan je prvim nastavnikom
novoutemeljenoga predmeta "Hrvatska leksikografija" na Hrvatskim
studijima.
Uz filološke, Gostla su privlačile i povijesne teme te je objavio
knjigu "Jelačićevi Novi dvori", priredio je i kritičko izdanje "Ban
Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848." iz pera Josipa
Neustaedtera (Školska knjiga, 1994.) Posebice ga je zanimala vrtna
umjetnost i povjesnica staroga Zagreba, a s toga je područja
objelodanio i više napisa i podlistaka, kao i monografije
"Zagrebački perivoji i promenade" i "Najsjajnija zagrebačka
predstava".
Komemoracija u spomen na Igora Gostla održat će se u velikoj dvorani
Leksikografskoga zavoda 23. rujna u 13 sati. Pogreb Igora Gostla
bit će 24. rujna u 15,50 sati na zagrebačkomu groblju Mirogoju.
(Hina) pp/ip mc