ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić istaknuo je danas da se, uz isplatu osigurane štednje građana (iznosi do sto tisuća kuna), političkim sredstvima mora utjecati kako bi se u bankama u stečaju isplatili i
neosigurani štedni ulozi. Te uloge treba isplatiti iz rasprodaje stalne imovine banaka u stečaju, te ubrzane naplate potraživanja koje te banke imaju kako od građana tako i privatnih tvrtki.
ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić istaknuo
je danas da se, uz isplatu osigurane štednje građana (iznosi do sto
tisuća kuna), političkim sredstvima mora utjecati kako bi se u
bankama u stečaju isplatili i neosigurani štedni ulozi. Te uloge
treba isplatiti iz rasprodaje stalne imovine banaka u stečaju, te
ubrzane naplate potraživanja koje te banke imaju kako od građana
tako i privatnih tvrtki.#L#
Političkim sredstvima mora se utjecati i na pokretanje postupaka
materijalne i kaznene odgovornosti uprava banaka i na zaoštravanje
kriterija kontrole bankarskog sustava, kazao je Tomčić na
današnjoj konferenciji za novinare.
Za Tomčića je temeljno pitanje realnost naplate osigurane i
neosigurane štednje, pitanje da li je to moguće iz proračuna. Na to
Tomčić ujedno odgovara riječima da je "hrvatska država s naslova
dugovanja prema umirovljenicima, stare devizne štednje, obveza
prema seljacima, raznim dubiozama u fondovima, jamstvima
poduzećima, unaprijed potrošila jednogodišnji proračun".
Čelnici HSS-a drže da su poremećaji u bankarskom sustavu posljedica
vođenja pogrešne politike. Špekulativni poslovi banaka u stečaju,
ali i pasivnost Hrvatske narodne banke, institucija pravne države
razlozi su koji su, kaže Tomčić, domaće i štediše iz dijaspore
dovele u krajnje problematičan položaj.
Ravnatelj Ravnateljstva za gospodarstvo - Stučnog vijeća HSS-a
Damir Novotny procjenjuje da su hrvatski građani u razdoblju od
1994. do 1999. u bankarski sustav unijeli 4,5 do 5 milijardi
američkih dolara, dok je samo u bankama koje su u stečaju
prikupljeno više od 5 milijardi kuna štednje. Tako prikupljene
uloge te su banke, smatraju u HSS-u, "političkim kriterijima"
redistribuirale tvrtkama i pojedincima povezanim s vladajućom
strankom i strukturama, a oni to sada nisu u stanju vraćati.
Počasni predsjednik Udruge oštećenih građana Ivica Šerfezi
upozorio je na probleme u isplati osigurane štednje građana, te
posebice problem neosigurane štednje. Smatra da u Glumina banci
postoji mogućnost da se sve to naplati, ali mora profunkcionirati
pravna država. "Glumina banka bi mogla lako stati na noge kada bi
država pokazala volju", rekao je Šerfezi. Objasnio je da bi štednju
u Glumina banci bilo lako isplatiti kada bi se riješio problem
velikih dužnika, kao što su npr. Zadarkomerc, Visokogradnja iz
Čakovca, i druge tvrtke. Ti se krediti, kazao je, ili ne vraćaju ili
se reprogramiraju kako bi te tvrtke i dalje radile. S jedne se
strane gase socijalni nemiri, a s druge su štediše, rekao je.
(Hina) bn im