US 18./19.9.IHT PREVENC. SUKOBA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 18./19. IX. 1999. Stvorite svjetsku kulturu sprječavanja sukoba Švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh piše: "Strašni primjeri ljudskih i materijalnih katastrofa viđeni posljednjih godina - u Ruandi, bivšoj Jugoslaviji i Istočnom Timoru - mnogo govore o našem neuspjehu u preuzimanju preventivnih mjera za izbjegavanje nasilnih sukoba. Ne možemo tvrditi da nismo vidjeli znakove ili čuli upozorenja koja su na koncu vodila masovnim ubojstvima i duševnom potresu i za žrtve i za počinitelje. Možemo samo žaliti što međunarodna zajednica nije našla načina i sredstava da djeluje na vrijeme. Očito nije bilo političkih mehanizama i raspoloživih instrumenata djelovanja da bi se ta upozorenja slijedila. Ili nam je nedostajalo političke volje i hrabrosti da učinimo ono što smo vidjeli da treba učiniti. U svim kulturama i u svakom društvu, prevencija je nešto uobičajeno. Poduzimaju se mjere kako bi se usjevi spasili od propadanja zbog poplava ili glodavaca. Stoka se štiti od grabežljivaca. Na željezničke prijelaze postavljaju se znakovi upozorenja, a zračni se promet nadzire kako bi se izbjegle nesreće. U gotovo svim područjima ljudskih aktivnosti razvijena je politika osiguranja. Sve je to rezultat preventivnog razmišljanja, utemeljenog na pretpostavci da se nesreće i katastrofe mogu izbjeći ako mislite unaprijed, pripremajući se za najgore. Prevencija je u našim društvima utemeljena na etici i vrijednostima. Mi dijelimo niz vrijednosti zbog kojih poštujemo i štitimo ljudske živote. Odgovorni smo za svoje obitelji, ali i za svoja društva, regije i narode. Određujemo pravila ponašanja kako bi prevencija imala uspjeha i organiziramo se da bi postigli djelotvornost. Na međunarodnoj razini to izražavaju UN, Svjetska trgovinska organizacija, Europska unija i regionalne i specijalizirane organizacije zasnovane na općenito prihvaćenim načelima. Ta načela, poput prava na život, slobodu i pravdu, duboko su ukorijenjene vrijednosti u svim dijelovima svijeta. Krajnje je vrijeme da se sofisticirani preventivni običaji, koje kod kuće tako dugo imamo, prenesu u područje međunarodne sigurnosti. Svaka naizgled mala zadjevica uzrokovana kršenjem ljudskih prava, tlačenjem ili krađom koje su počinili nedemokratski vladari, ili iskorištavanje etničkih ili vjerskih skupina, postaje stvar ne samo onih kojih se to neposredno tiče nego i njihovih susjeda i čitave međunarodne zajednice. Nasilne sukobe prate golemi ljudski i materijalni troškovi, troškovi koje građani i porezni obveznici više nisu spremni snositi. Primijeniti ljudske i materijalne resurse za prevenciju i izgradnju bolje budućnosti nije samo humanitarni imperativ nego je i u našem vlastitom interesu. Trebamo globalnu kulturu sprječavanja sukoba. Neznanje u mnogim slučajevima nije stvarna zapreka akciji. Problem je u tome što se znanje međunarodnih organizacija, nevladinih skupina, vlada i akademskih ustanova odveć rijetko primjenjuje za sustavnu prevenciju. Moramo prepoznati rizične čimbenike, osvijetliti korijene sukoba i stvoriti djelotvorna sredstva kako bi našli mirna rješenja događaja koji bi inače mogli završiti nasiljem. Dobro razrađene opcije za akciju moraju biti na raspolaganju u ranoj fazi. U bivšoj Jugoslaviji međunarodna je zajednica pokazala svoju predanost djelovanju na temelju univerzalnih ljudskih vrijednosti. Kad dođe do masovnog kršenja ljudskih prava, međunarodna je intervencija opravdana. A da je do akcije došlo prije, moglo se izbjeći dosta ljudskih i materijalnih šteta. S novom globalnom kulturom prevencije možemo bolje iskoristiti ustanove za međunarodnu sigurnost i razvoj. Možemo stvoriti oruđa koja bi se rabila na način prikladan stupnju sukoba. Mogla bi se primjenjivati trgovinom, gospodarskom pomoću i političkom akcijom. Umjesto na upravljanje krizom, moramo se usredotočiti na brzo reagiranje na rane znakove upozorenja. Švedska je vlada u svibnju prihvatila taj izazov u svom planu akcije, koji je glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozdravio, naslovljenom 'Sprječavanje nasilnih sukoba'. Nećemo moći mnogo postići, međutim, ne prepozna li međunarodna zajednica potrebu za promjenom perspektive."