NJ 18. IX. SZ: HRVATSKA DUBOKA KRIZA

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 18. IX. 1999. Hrvatska je u dubokoj krizi "Mješavina političkog gliba, pogrešnih gospodarsko-političkih odluka i zle sreće dovodi hrvatsku privredu na rub kolapsa. Vlada mora strahovati od smjene na predstojećim izborima - pa se razbacuje skupim izbornim darovima. Kada bi doslovno shvatio pojam 'nezaposlenosti', Hrvatski ured za statistiku mogao bi odmah ispraviti naviše nedavno objavljenu negativnu rekordnu brojku od 18,9 posto nezaposlenih: naime, tom postotku trebalo bi dodati brojne trgovce koji pred trgovinama čekaju kupce ili obuzeti dosadom namještaju cipele i zatežu košulje. Mnoge trgovine nemaju kupce jer ovi više nemaju novaca. Tri mjeseca uoči izbora gospodarski problemi nadjačali su vladajuću Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ). Više nije ostvariv gotovo nijedan cilj, koji je vlada sebi postavila za tekuću godinu. Gospodarski rast, koji je po proračunima s početka godine trebao dosegnuti ambicioznih pet posto, ove će godine prvi put nakon stjecanja neovisnosti imati negativan matematički predznak. Stopa nezaposlenosti, koja je prošle godine iznosila 16,8 posto, nastavlja sa sadašnjih 18,9 posto uzlaznu krivulju. No, za razliku od ostalih postsocijalističkih zemalja, u Hrvatskoj ta okolnost nije u prvom redu rezultat racionalizacijskih nastojanja, koja su rezultirala povećanjem proizvodnje. Naime, industrijska proizvodnja doživljava istodobno pad, dosegnuvši u kolovozu ove godine 91 posto prošlogodišnje razine. Hrvatski proizvodi i dalje nisu konkuretni na mnogim tržištima i izvoz ostaje na niskoj razini. Deficit trgovinske bilance dosegnuo je u prvom polugodištu prošlogodišnjih 3,3 milijarde njemačkih maraka i čini 7,6 posto brutto domaćeg proizvoda. Njegov rast nije bio još veći jednostavno zato što mnogi Hrvati više ne mogu plaćati uvezenu robu. Težu krizu bilo bi gotovo nemoguće i zamisliti. Početkom godine mnogi su još računali na gospodarski uzlet, a danas je u tijeku širenje recesije. Često se kao obrazloženje slabosti ističe rat od kojeg se Hrvatska navodno tek mora oporaviti. Pritom valja napomenuti da su problemi zapravo uglavnom rezultat vlastitih pogrješaka. Hrvatska gospodarska politika već godinama slijedi filozofiju po kojoj će stabilnost, uspostavljena odgovarajućim državnim propisima, sama po sebi dovesti u Hrvatsku ulagače. Takav ishod trebali bi osigurati zakoni povoljni za ulagače i kuna, hrvatska valuta vezana uz njemačku marku. Sada se pokazuje da ta dva poteza imaju učinak bumeranga. Ulaganja su se često nasukavala na nacionalističke krugove, koji su željeli spriječiti rasprodaju hrvatskih interesa. Priče o propalim ulaganjima i o ulaganjima ostvarenim tek uz velike teškoće mogle bi ispuniti čitave knjige. U takvoj situaciji više nije pomagala ni kuna, koja je, doduše, stvarala privid o stabilnosti ali je danas precijenjena za oko 30 posto. I tu počinje začarani krug nesreće: izostanak deviznih prihoda, izazvan manjkavim inozemnim ulaganjima i smanjenjem industrijske proizvodnje, dodatno opterećuje tečajnu vrijednost kune. Kao da to nije dovoljno, izostaju i prihodi iz hrvatskog najvažnijeg izvora - turizma: rat na Kosovu preusmjerio je rijeke gostiju daleko od jadranske obale koja je nekada bila u sastavu bivše Jugoslavije. Sada već lagano smanjena tečajna vrijednost kune trenutačno se održava isključivo intervencijama središnje banke. Pitanje je koliko je dugo takvo stanje održivo: dobri poznavatelji prilika strahuju da bi devize nužne za potpornu kupovinu kuna mogle presušiti već u roku od sljedećih šest tjedana. U najgorem slučaju kuna će tada zabilježiti slobodni pad. Još je gora pojedinost da bi obični građani bili najveći gubitnici smanjenja vrijednosti kune. Naime, povjerenje u hrvatsku valutu već je sada tako slabo da se krediti izravno vežu uz tečajnu vrijednost njemačke marke. No, u međuvremenu se već svako hrvatsko domaćinstvo zadužilo: budući da je skupa kuna u vezi s često nerentabilnom proizvodnjom rezultirala strahovito visokim cijenama, većina Hrvata živi na kapaljku - odnedavno se čak i cipele mogu kupiti na otplatu. Izgubi li kuna uistinu na vrijednosti, krediti u njemačkim markama skupo će stajati Hrvate. Vlada pod vodstvom premijera Mateše tone u međuvremenu u vlastitom glibu. Godinama je otvoreno opskrbljivala članove svoje stranke položajima, utječući na stvaranje posebne vrste čiji su pripadnici u Hrvatskoj stekli primjereni naziv 'tajkuni'. Predstojeći izbori mogli bi prerasti u gorku pouku za HDZ. Naime, po rezultatima anketa ta stranka dobila bi trenutačno tek 25 posto glasova u usporedbi s 45 posto glasova iz 1995. g. Budući da je zajedno sa sudbinom HDZ-a na kocki i sudbina 'tajkuna', izborni poraz te stranke katastrofalno bi utjecao na čitavu državnu elitu. Stoga su izborni darovi odgovarajuće velikodušni. Posljednjim je potezom u kolovozu 250 tisuća državnih službenika dobilo povećanje plaća za pet posto a sljedeće bi trebalo uslijediti u prosincu ove godine, točno pred izbore - i trebalo bi iznositi 12 posto. Najavljeno ukidanje 22- postotnog poreza na dodanu vrijednost za osnovne prehrambene namirnice i knjige trebalo bi ići u prilog ponajprije umirovljenicima i siromasima i pribaviti vladajućoj stranci njihove glasove. U drugačijim okolnostima smanjenje stope PDV-a bilo bi vrlo razborit potez ali u aktualnoj situaciji otvara tek novu rupu u državnoj blagajni. Hrvatska vlada uhvatit će zraka samo ako se zaduži na inozemnom tržištu kredita - odnosno ako ipak rasproda obiteljsko srebro, od kojeg se ranije nije željela odvajati ni pod koju cijenu. U tu kategoriju spadaju - uz najveće hrvatsko osiguravateljsko društvo - tri banke i državni naftni koncern INA. Ministarstvo financija, koje trenutačno pregovara o djelomičnoj privatizaciji hrvatskog Telekoma, premostit će razdoblje do sklapanja tog posla kreditom od 350 milijuna eura, dobivenim od Dresdenske banke. To znači da je i dobit stečena prodajom hrvatskog Telekoma već potrošena prije same prodaje. Mnogi se Hrvati danas nadaju da će izbori dokončati bijedu. Previše su očigledne veze, formirane tijekom devet godina HDZ-ove vladavine. Pritom valja napomenuti da još nije jasno kakvu bi politiku vodila sadašnja oporba. Sigurno je samo sljedeće: Hrvatska će prevladati krizu samo ako se ne bude promijenila samo vlada već i način upravljanja zemljom", zaključuje novinar.