ZAGREB, 19. rujna (Hina) - U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu večeras je predstavljen roman Ivana Otta "Ukradeno djetinjstvo" ili "Bleiburg - tragedija koja ne prestaje boljeti".
ZAGREB, 19. rujna (Hina) - U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu
večeras je predstavljen roman Ivana Otta "Ukradeno djetinjstvo"
ili "Bleiburg - tragedija koja ne prestaje boljeti".#L#
Glavni junak knjige je jedanaestogodišnji Ivica koji kroz svoje
iskustvo opisuje događaje u prvim mjesecima nakon II. Svjetskog
rata kada je jugoslavenska vojska, nedaleko slovensko-austrijske
granice, izvršila odmazdu nad pripadnicima poraženih vojska,
pobivši pritom i mnogobrojne civile svih životnih dobi koji su
bježali na Zapad.
Knjiga je predstavljena pod pokroviteljstvom Hrvatskog državnog
sabora i saborske Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih
žrtava.
Roman su predstavili Vice Vukojević, predsjednik Komisije,
ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović, akademik Dubravko Jelčić i
predsjednik Sabora Vlatko Pavletić.
Vukojević je rekao da samo objektivna znanstvena istina,
oslobođena svih zloupotreba, može utvrditi objektivnu povijesnu
istinu, a ona je "da su naše jame mjesta zločina - bolesnog,
ideološkog i velikosrpskog zločina".
Kazao je kako danas "treba pokopati mitologiju zločina", da su se
živi pomirili te da je vrijeme da se pomire i mrtvi. No, po njemu još
uvijek ima onih koji to ne žele, a to su oni "koji svoje nasilne
političke strasti ne mogu smiriti i kojima je političko nasilje
nazor i duhovno opredijeljenje".
Zvonimir Šeparović rekao je da je Ottov roman svjedočanstvo
zločina, ispovijed i dokument, knjiga o uroti i izdaji, ali i o
dobroti, molitvi i oprostu.
Ustvrdio je da je knjiga i svjedočanstvo britanske izdaje, od koje
ne zna ni jednu veću u ovom stoljeću te da bi bez Britanaca bilo
daleko manje žrtava. Pritom se pozvao na tvrdnje da je britanska
vojska ljude koji su joj se htjeli predati izručila partizanima.
Dubravko Jelčić rekao je da je knjiga dokumentarna, memoarska,
autobiografska i literarna. "Sve što se može izmisliti nije tako
strašno, kao što je bila stvarnost koju je autor proživljavao s
desecima tisuća ostalih žrtava", rekao je Jelčić.
Vlatko Pavletić rekao je da knjiga ima književnu i dokumentarnu
vrijednost. Smatra da se povijest ponavlja, jer oni koji su
počinili zločine onda, ponovili su ih nedavno i u Hrvatskoj, BiH i
na Kosovu. "Baš to što se događalo proisteklo je u vremenu opisanom
u ovoj knjizi", rekao je.
Pavletić je rekao da neki slovenski istraživači procjenjuju da u
Sloveniji ima oko 400 masovnih grobnica te da je u toj državi nakon
rata pobijeno između 200.000 i 300.000 Hrvata.
Autor romana Ivan Ott rođen je 1934. u Zagrebu, 1939. preselio je u
Ljubljanu, a 1945. bježao je pred partizanima s brojnim slovenskim
pučanstvom u Austriju. Sudionik je Križnog puta Bleiburg-Celje,
logor Teharje i svjedok ubojstava.
(Hina) vl ln